Prema statističkim podacima 50 do 80 posto stanovništva ima ili je imalo najmanje jednom u životu križobolju. Premda se križobolja javlja uglavnom u srednjoj i starijoj dobi, može se javiti već u mlađim dobnim skupinama. Pretežno sjedilački način života, manjak tjelesne aktivnosti i sve veća pretilost, pridonose razvoju lumbalnog sindroma i drugih bolesti vezanih uz lokomotorni sustav. Bol u području leđa može se javiti i prilikom trčanja. Gotovo svi trkači, rekreativni ili profesionalni, su barem jednom u životu osjetili bol u donjem dijelu leđa.
Postoje brojni uzroci koji mogu dovesti do bolova u kralježnici, a najčešće su to degenerativne promjene kralježnice, traumatski uzrokovane promjene, upalne promjene, tumori, prirođene i razvojne anomalije. Degenerativne promjene struktura kralježnice normalno se razvijaju s godinama, promjene su osobito prisutne kod osoba starije dobi. Strukture zahvaćene degenerativnim procesom su: intervertebralni diskusi (pločice između kralježaka koji služe ‘amortizaciji’ kralježnice), intervertebralni zglobovi (dodirna mjesta između dva kralješka), ligamentarne strukture (tkivne veze među kralješcima i nastavcima kralježaka).
Degenerativne promjene se najprije javljaju u onim dijelovima kralježnice koji su najviše opterećeni, primjerice u području lumbosakralne kralježnice. Prve promjene u intervertebralnim diskusima nastaju već u tridesetim godinama života kada se počinje smanjivati elastičnost tkiva zbog smanjenja vode u diskusu. Još neki od uzroka mogu biti slabost i neravnoteža mišića, iritacija živca, disfunkcija sakroilijakalnih zglobova (nalazi se između križne kosti i kosti zdjelice), posturalno loše držanje, kriva tehnika trčanja. Kada je uzrok iritacija živca, najčešće bol ide niz nogu i to je svima poznatije kao lumboishijalgija.
Naše tijelo je povezano na razne načine; neravnoteža i/ili ozljeda u jednom segmetnu narušava ravnotežu u drugim segmentima. Oštećenje jednog elementa utječe na funkciju cjelokupnog segmenta. Zbog te povezanosti javljaju se promjene na drugim dijelovima segmenta te se to se odražava na cijelom tijelu. Okidač boli može biti kombinacija preopterećenja mišića, ozljeda mišića, ligamenata ili diskova koji podupiru kralježnicu. Disbalans uzrokuje stalnu tenziju u mišićima i ligamentima što povećava mogućnost javljanja boli, a kasnije i ozljede. Kada su u pitanju sakroilijakani zglobovi i slabost okolnih mišića treba se postaviti pitanje o stabilizaciji trupa? Osim površinskih (vidljivih) mišića, važnu ulogu u stabilizaciji trupa imaju duboki mišići trupa, odnosno mišići koji okružuju kralježnicu, dijafragma, multifidusi, mišići zdjeličnog dna, m.transversus abdominis. Oni zajedno služe kao ‘stabilizatori trupa’, tj. učvršćuju i pružaju potporu kralježnici. Snažni stabilizatori omogućuju zadržavanje pravilne pozicije tijela prilikom trčanja, prilikom promjene smjera kretanja, doskoka, itd. To je iznimno bitno, jer zadržavanjem pravilne posture smanjujemo mogućnost nastanka povreda odnosno nastanka boli.
Funkcija sakroilijakanih zglobova je amortizacija pokreta. Ukoliko je prisutna pogrešna tehnika trčanja dolazi do neravnomjernog opterećenja sakroilijalanih zglobva, a zatim i do njihovog disbalansa. Veliku ulogu u amortizaciji pokreta imaju i okolni mišići. Prilikom mišićnog disbalansa (npr. slabi trbušni zid, neaktivnost m. gluteusa maximusa, smanjena fleksibilnost mišića) dolazi do kompenzacije kod kretanja i kao rezultat tome javlja se bol u leđima. Bol se može javiti prilikom samog trčanja ili nakon trčanja. Prisutan je povišen tonus tzv. paravertebralnih mišića (mišića uz kralježnični stup), zbog pretjeranog opterećenja pojedinog mišića dolazi do povećanja napetosti koja s vremenom uzrokuje bol, a zbog bolova je ograničena pokretljivost kralježnice.
Stabilnost je dinamički proces koji uključuje i statičke pozicije i kontroliran pokret. Krivi obrazac pokreta zbog krivo usmjerene snage, nefleksibilnosti ili/i prenaprezanja zbog slabosti određenih mišića ili loše kontrole pokreta s vremenom će uzrokovati bol u leđima.
Što više trenirate više pažnje bi trebali posvećivati stabilizaciji trupa kako biste zaštitili svoju kralježnicu. U svoj standardni trening koji provodite rekreativno ili profesionalno pokušajte ubaciti vježbe propriocepcije i vježbe za core (trup). Obratite pažnju na svoju tehniku trčanja, na podlogu po kojoj načešće trčite, pripazite na položaj zdjelice prilikom trčanja i aktivirajte stabilizatore trupa. U prevenciji smanjena bolova u leđima važna je stabilizacija trupa, ne samo prilikom trčanja nego i kod izvođenja svakodnevnih aktivnosti. Zaštite svoju kralježnicu jer ona čini glavnu osovinu našeg tijela.