Priča o riđokosoj djevojčici Zori

Roman 'Zora riđokosa i njezina banda', čija se radnja odvija u Senju, u Njemačkoj već doživio 35 izdanja te je preveden na 18 jezika, no nikada u Hrvatskoj. Priču o Zori, u režiji Renea medvešeka, zato ćemo uskoro moći gledati na 'daskama' Kazališta Trešnja

Zora riđokosa spada u red nezaboravnih likova dječje književnosti, poput Huckleberryja Finna, Olivera Twista ili Pipi Duge Čarape za koju je Astrid Lindgren, priča se, nadahnuće pronašla upravo u ‘Zori’. Kultni roman ‘Zora riđokosa i njezina banda’ njemačkog autora Kurta Helda, napisan 1941., u kojemu je ova drska, hrabra, lukava djevojčica glavna junakinja, začudo nije nikada objavljen kod nas, iako se radnja odigrava u Senju 30-ih godina 20. stoljeća, a Held je priču, navodno, ispleo prema istinitim događajima!

Četrnaestogodišnja Zora, koja je kao izbjegličko dijete stigla u Senj, predvodnica je dječje bande koja hara gradom i krade ‘ono što im je potrebno da prežive’, a usput podmeće nogu gradskim moćnicima. Radnja se zapliće kad dvanaestogodišnjem Branku umre majka. Dječak ostaje bez doma, nitko ga neće i on upada u nevolje iz kojih ga izvlači Zora te ga odvodi u ruševnu tvrđavu Nehajgrad, ka svojoj četveročlanoj družini ostavljene ili zlostavljane djece, što sama sebe nazivaju ‘uskocima’, po čuvenim jadranskim moreplovcima i borcima protiv nepravde. Usporedno s njihovom pričom pratimo onu o sukobu bogatog veletrgovca i korumpiranog gradonačelnika protiv siromašnog ribara Gorjana, jedinog zaštitnika Zore i njezine družine.

I upravo je ta socijalna potka ono što ‘Zoru riđokosu’ razlikuje od većine pustolovnih dječjih knjiga, a zaćuđujuća aktualnost nekih Heldovih motiva doima se posve ovodobnom i nije tek ukras fabularnom okviru, već živ, polemičan piščev interes. Ovaj roman, koji je u Njemačkoj već doživio 35 izdanja i koji je preveden na 18 jezika te su uz njega odrastale generacije mališana, hvaljen je kao klasik njemačke književnosti za djecu ne samo zbog karizmatičnosti Zore, jedne od do danas rijetkih junakinja dječje književnosti, već i zbog njegove višeslojnosti, humanizma, avanturizma i revolucionarnosti.

U predstavi igraju: Luka Bulović, Dubravka Lelas, Matija Čigir, Aleksandra Naumov, Paško Vukasović, Tomislav Rališ, Daria Knez Rukavina, Radovan Rudžjak, Tvrtko Jurić, Karla Brbić, Ana Vučak, Sanja Hrenar, Kruno Bakota, Jure Radnić, Silvio Mumelaš, Matija Antolić…

Preporučujemo

Komentari