Na ovogodišnjem, trećem Festivalu svjetske književnosti koji će se održati od 3. do 11. rujna u Zagrebu u organizaciji izdavačke kuće Fraktura, gostovat će i autori Naklade Ljevak i to talijanski književnik Diego Marani, koji će predstaviti roman 'Nova finska gramatika', te francuska književnica Emmanuelle Pagano sa svojom poetičnom knjigom 'Vezivanja'
Dolazak Emmanuelle Pagano rezultat je odlične suradnje FSK-a s Festivalom Rendez-vous koja je omogućila gostovanje niza ponajboljih suvremenih francuskih autora na Festivalu svjetske književnosti, Davida Foenkinosa, Étiennea Davodeaua i Emmanuelle Pagano, te ekskluzivno prikazivanje francuskih filmova nastalih prema originalnim scenarijima Patricka Modianoa te djelima Davida Foenkinosa i Étiennea Davodeaua koja će biti upriličena ove godine na Festivalu.
Emmanuelle Pagano (Francuska)
Nedjelja 6. 9., 17.00
Kino Europa, dvorana Müller
Tribina Pisac i njegov čitatelj – Emmanuelle Pagano i Ursula Burger Oesch
Moderatorica: Maja Peterlić
O autorici: Francuska spisateljica Emmanuelle Pagano (1969) do 2012. je radila kao profesorica likovne umjetnosti, a zatim napušta školstvo i potpuno se posvećuje pisanju. Studirala je povijest filma i audiovizualne umjetnosti na sveučilištu Paul Valéry u Montpellieru. Nekoliko stručnih radova posvetila je poetici Pasolinijevih filmova. Djela su joj prevođena na talijanski, njemački, mađarski, bugarski, češki, španjolski i hrvatski jezik. Za roman Adolescenti trogloditi dobila je Europsku nagradu za književnost 2009. Živi u Francuskoj, u pokrajini Ardèche, i majka je troje djece.
‘VEZIVANJA’
Emmanuelle Pagano u svojoj knjizi ‘Vezivanja’ obrađuje univerzalne teme našeg vremena: usamljenost i otuđenost, odnos prema tijelu i starenju, ljubav i njene mračne strane, odrastanje, nasilje u školi, pitanje roditeljske odgovornosti, život osoba s invaliditetom, složeno afirmiranje osobnih identiteta i pitanje promjene spola, ekološku osviještenost, sudbine pojedinaca što žive na društvenoj margini. Motiv prirode kao neuljepšanog, katkad zapanjujuće čudesnog, no nerijetko neprijaznog čovjekova okoliša, koji često, usprkos svemu, postaje funkcionalnim pejzažom za naratoričina psihička stanja, također se redovito provlači kroz njena djela.
‘Vezivanja je naslov odvažnih izbora tema, reskog i neposrednog izraza, inovativnog pristupa jezičnoj građi i, ponajprije, patchwork intimnih trenutaka: prozor u živote bezimenih likova što se izmjenjuju iz crtice u crticu. Emmanuelle Pagano bilježi mirise, geste, glasove koji su spojili i razdvojili dvoje ljubavnika i tematizira njihovo pitanje teritorija, prostora, bliskosti i udaljavanja, slobode i dominacije. Prvotna ushićenost susretom, detalji koji su se u početku dojmili, smiješna osobina koja je nekoga osvojila, nerijetko imaju tužan epilog: nastupaju napuštanja, odljubljivanja, pakiranje kofera i zaborav. Njezin izraz je poetičan, ona je sklona jezičnoj inovaciji koja se kroz spretnu igru razlaže na prvotne pojmove, poprimajući pritom nove, ‘pomaknute’ smislove. Već i sam naslov – u originalu Nouons-nous – metafora je isprepletenosti tijela, veza, tkiva i fluida, a ono ‘mi’ (nous), govori i o autoričinoj sposobnosti da pojedinačne, male sudbine približi onoj univerzalnoj razini koja se ne tiče samo ‘mi’ u okviru jednog ljubavnog para, već i ljudske vrste općenito.
Diego Marani (Italija)
Subota 5. 9., 21.00
Kino Europa, dvorana Müller
Okrugli stol Rat kao potraga za identitetom – Diego Marani, Philipp Blom, Slavko Goldstein i Miljenko Jergović
Moderator: Dario Špelić
Nedjelja 6. 9., 19.00
Kino Europa, dvorana Müller
Tribina Razotkrivanje – Diego Marani
Moderator: Goran Ferčec
O autoru: Talijanski književnik Diego Marani radi kao viši lingvist u Europskoj uniji u Bruxelles. Za jedne švicarske novine piše tjedne kolumne o aktualnim događajima jezikom koji je sam izmislio – europantom. U Francuskoj mu je objavljena zbirka priča na europantu, a u Italiji šest romana, od kojih je Nova finska gramatika nagrađena najprestižnijim nagradama, a kritičari su govoreći o romanu često koristili riječi »genijalno« i »remek-djelo«.
‘NOVA FINSKA GRAMATIKA’
Tko je Sampo Karjalainen? ‘Nova finska gramatika’ je triler o identitetu koji na poetičan i inteligentan način govori o problemu nacionalnog i osobnog identiteta. Kao lingvist opsjednut jezikom, Marani propituje kako nas jezik definira i određuje naš identitet.
Radnja romana događa se u Drugom svjetskom ratu. Vojnom liječniku po imenu Petri Friari, pripadniku medicinskog osoblja na njemačkom brodu-bolnici usidrenom 1943. u tršćanskoj luci, dovode teško ranjenog mladog vojnika koji je izgubio pamćenje. Mladić uza se nema nikakvih dokumenata, samo mornarsku jaknu s ušivenim finskim imenom ‘Sampo Karjalainen’. To Petrija, koji potječe iz Finske, navodi na zaključak da je teško ranjeni vojnik također Finac, te on pomaže »Sampu« da ponovo otkrije svoj materinji jezik i domovinu. Obojica muškaraca su egzilanti – svatko na svoj način – i obojica se suočavaju s pitanjem vlastitog identiteta. Arhetipska drama o identitetu započinje Sampovim ovladavanjem govorom i kretanjem. Jezik je središnji motiv naracije. Bez jezika, nemamo vlastite korijene i sjećanja. Dok putuje ratom razorenom Europom »natrag« u Finsku, Sampo doživljava povremene proplamsaje sjećanja: “Naglo, poput poriva za povraćanjem, osjetio sam iznenadnu potrebu da govorim.”
U Finskoj se Sampo sprijateljuje s vojnim kapelanom, gorljivim pastorom Koskelom, koji vjeruje da će učenje o finskim mitovima i legendama pomoći rastrojenom čovjeku da nađe nekakvo uporište, no Sampo se i dalje ne osjeća kao da se vratio kući: “Imao sam posve jasan osjećaj da sam nepromišljeno i strmoglavo jurio pogrešnim putem. U najskrovitijim zakucima mojeg nesvjesnog bio sam mučen osjećajem da je unutar mojeg mozga pulsirao još jedan mozak – živ zakopan.”
“Ne sjećam se kada sam pročitao bolji roman, ili kada sam bio u tolikoj napasti da njegovog autora proglasim genijalnim”, Nicholas Lezard, THE GUARDIAN.
“Priča glavnog junaka Nove finske gramatike može se usporediti s pričama o Kasparu Hauseru i »divljem dječaku« iz Aveyrona, koje su zaokupljale europsku maštu u protekla dva stoljeća. Sjajan autor, izvanredna knjig”, The New Statesman.
“Fascinantna knjiga koja je zasluženo dobila pregršt nagrada i jednoglasne pohvale kritike i publike”,
The Times Literary Supplement.
Komentari