Kad će Zemljani postati Marsovci i kako izgleda osvajanje Crvenog planeta? Saznajte u izdanju National Geographica Hrvatska za studeni! Potražite i dar svim čitateljima – kartu Marsa!
U studenome ne propustite marsovsko izdanje National Geographica Hrvatska! Sljedeći je veliki cilj čovječanstva Mars. Koliko će trebati da ga dosegnemo? Kad nam je najbliži, Mars je udaljen 54 milijuna kilometara – što znači da nam je više od 140 puta dalje od Mjeseca. Za slanje astronauta onamo potrebna je nova vrsta svemirske letjelice, koja će putnicima mjesecima biti dom, štititi ih od kozmičkog zračenja i nositi dovoljno zaliha za povratak kući. Prvi ljudi koji budu hodali Marsom vjerojatno će se naći u surovoj i opasnoj sredini. Rijetka atmosfera djelomice će ih štititi od Sunčeva zračenja, ali od kozmičkog zračenja trebali bi se štititi sami. Osim toga, vodu i kisik trebali bi dobivati iz škrtih marsovskih resursa. Bi li ljudi zapravo mogli živjeti na Marsu? Jednog dana, možda. No osnivanje naselja ondje bit će zastrašujući zadatak. Prizori kolonizacije Marsa prikazani su na karti koju National Geographic Hrvatska daruje svim čitateljima. Vrijeme će pokazati je li to ujedno i plan budućeg života na Crvenom planetu. Više o Marsu i utrci do Crvenoga planeta saznajte u National Geographicu Hrvatska!
Ovo izdanje donosi i domaću reportažu o Nacionalnom parku Risnjak! Najprostranjenije zaštićeno šumsko područje u Hrvatskoj dom je divljih zvijeri, brojnih legendi i sve manje ljudi. S obzirom na to da je Risnjak slabo naseljen, njegovi su posjetitelji uglavnom istinski tragači za mirom. Godišnje Risnjak posjeti oko 15.000 ljudi, no u parku ističu da je taj broj možda i dvostruko veći jer nije moguće kontrolirati ulaz u park tako duge granice. Ovu reportažu, kao i ostale reportaže o nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj koje vas očekuju u National Geographicu Hrvatska, omogućila je suradnja s projektom PARCS, koji u ime Ministarstva zaštite okoliša i prirode provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP), a financiran je darovnicom Globalnog fonda za okoliš (GEF).
Fascinantnih osam krakova. Hobotnice mogu promijeniti oblik i boju kad god požele, ispustiti crnilo, zavući se u najuže pukotine i osjetiti okus svojim prianjaljkama. Od svih životinja bez kostiju, hobotnice su jedine koje su slične nama. Možda ponajviše zbog pogleda kojim kao da nas analiziraju.
Ovo su samo neke od tema koje vas očekuju u National Geographicu Hrvatska od 10. studenoga! Jeste li osigurali svoj primjerak?
Komentari