Božićni kruh kao simbol okupljanja obitelji

Još od pamtivjeka kruh je bio simbol okupljanja obitelji i dijeljenja, a baš u božićno vrijeme on je jedan od najljepših darova koji se dijeli među prijateljima i rodbinom

Kada se i ovog Božića obitelj okupi oko svečanog blagdanskog stola, ne sumnjamo da će peciva i božićni kruhovi na njemu imati posebnu ulogu! Još od davnina kruh je bio simbol okupljanja obitelji i dijeljenja, a o njegovoj važnosti kroz povijest svjedoče i brojni tradicijski običaji u svijetu. Tako je najpoznatiji blagdanski kruh u svijetu Stollen – njemački tradicionalni kruh (po mnogima i kolač) koji sadrži sušeno ili kandirano voće, marcipan, orašaste plodove i začine, a prekriven je šećerom u prahu ili šećernom glazurom. Poznat je još i pod imenom Christstollen, a jedan od najpoznatijih stollen kolača je onaj proizveden u Dresdenu – obicno je vlažan, težak, izrazito mirisan i pun suhog voća.

Bogata hrvatska tradicija

Iznimno bogatu tradiciju božićnih kruhova i peciva ima i hrvatsko podneblje. Od dubrovačkog kraja i domova na čijim se trpezama u božićno vrijeme nalazio kruh zvan ‘luk’ ( dobio ime po svom obliku) pa sve do Slavonije i Baranje i tradicionalnih kolača koji se i danas pripremaju prema receptima iz bakinih kuharica. Možda niste znali, no jedan je hrvatski kruh čak i na Listi zaštićenih kulturnih
dobara Republike Hrvatske! Božićni kruh koledo pripada narodnoj tradiciji sela Plemenšćine kraj Klenovnika, a izrađuje se od mješavine kukuruznog brašna i cvajerice, krušnog brašna ili kukuruznog i raženog brašna uz dodatak domaćeg krušnog kvasa. Kružnog je oblika, većih ili manjih dimenzija, a ukrašava se jednim orahom u ljusci ( ili četiri do pet oraha). Kroz bogatu hrvatsku povijest vezanu uz božićne običaje oduvijek se najveća pažnja posvećivala upravo kruhu – božićnjaku – pa je svaka domaćica nastojala pokazati svoje najbolje umijeće. U današnje vrijeme čak i najtradicionalnija peciva dobivaju ‘suvremenu’ aromu – s malo klinčića, cimeta, anisa i drugih zimskih začina u trenutku se pretvaraju u slatke, mirisne i sočne delicije! Kolika je uloga kruha u božićnim običajima, najbolje govori i podatak da je on u mnogim zemljama najčešći tradicionalni dar koji se najradije poklanja prijateljima i rodbini.

Panettone

Sastojci:

60 g svježeg kvasca, 0,25 l toplog mlijeka, 600 g brašna, prstohvat soli, 175 g šecera, 6 žumanjaka, 200 g omekšalog maslaca, po 75 g grožđica, ušećerenog limuna i naranče, 4 žlice konjaka

1 Pomiješajte kvasac s mlakim mlijekom i pustite da se diže. U zdjeli pomiješajte brašno, sol i šećer, žumanca i maslac pa im dodajte kvasac. Sve dobro promiješajte i tucite mikserom dok se tijesto ne počne odvajati od ruba zdjele. Pustite da se na toplom mjestu diže otprilike oko jedan sat.

2 Grožice operite i posušite. Ušećereni limun i naranču nasjeckajte, stavite u zdjelu, dodajte grožđice i sve prelijte konjakom. Visoki kalup za panettone promjera 18 cm dobro namastite. Grožice i ušećereno voće dobro umiješajte u tijesto pa ga istresite u kalup.

3 U prethodno zagrijanoj pećnici pecite na 180°C oko sat i pol. Nakon jednog sata prekrijte panett one papirom za pečenje. Pustite da se ohladi u kalupu pa ga pažljivo istresite.

4 Potpuno ohlađeni panettone premažite ocaklinom od dobro umiješanog šećera u prahu i limunova soka. Ukrasite po želji kandiranim voćem i pustite da se ocaklina dobro osuši.

Preporučujemo

Komentari