Jeste li znali da se transformacija vuka u domaćeg psa počela događ ati prije oko 130.000 godina, ali prijateljski odnos izme đu ljudi i pasa kakav danas imamo star je najmanje 15.000 godina!
Iako je znanstvenik i tvorac prve teorije o evoluciji živih bića Charles Darwin smatrao kako su psi nastali križanjem vukova, kojota i šakala, zahvaljujući modernim znanostima, DNK analizi te molekularnoj biologiji danas sa sigurnošcu možemo reći kako su naši najveći četveronožni prijatelji potekli od samo jednoga zajedničkog pretka, i to sivog vuka.
Istraživanja DNK iz psećih kostiju
No znanstvenici se ne mogu ‘dogovoriti’ na koji su način ljudi pripitomili vukove. Jedni naime smatraju da su lovci – sakupljači koristili vukove kao pomoć u lovu i čuvare te su ih postupno dresirali i prilagođavali vlastitim potrebama, dok drugi smatraju kako je pripitomljavanje počelo nešto kasnije, kada su se vukovi približili ljudskim naseljima i počeli ‘krasti’ ostatke hrane te nastavili živjeti uz ljude.
Neprestano križanje
Najnovija istraživanja DNK iz psećih kostiju s osam arheoloških nalazišta u Europi i u Turkmenistanu pak govore u prilog potonjoj pretpostavci, odnosno ovoj po kojoj su psi pripitomljeni u razdoblju kada su potajno ulazili u ljudska naselja, kradući pritom ostatke hrane, a istodobno se privikavajući na ljudsku prehranu. Neke ranije studije pokazale su kako moderni psi imaju gene za probavljanje škroba (iz ljudske hrane), što ih razlikuje od vukova. Molekularni dokazi pokazuju da se transformacija sivog vuka u domaćeg psa počela događati prije oko 130.000 godina, ali prijateljski odnos između ljudi i pasa kakav danas poznajemo star je najmanje 15.000 godina. Zbog neprestanog križanja podvrsta divljih vukova odnosno domaćih pasa, psi su se s vremenom počeli značajno razlikovati od svojih predaka. Osim što su promijenili ćud i prilagodili je prijateljski nastrojenim ljudima, psi su promijenili i strukturu svog tijela, tvrde stručnjaci.
Komentari