Grašak je nekomplicirana i dekorativna povrtna kultura, čiji uzgoj koristi i ljetnom povrću. Upoznajte svijet sorti graška te naučite kako ih uzgajati, čuvati i pripremati
Svježi grašak iz vlastitog vrta doista je najukusniji i s razlogom je cijenjen kao fino i zdravo povrće. Postoje tri osnovna tipa: grašak glatkog zrna, grašak naboranog zrna i grašak šećerac kod kojega se konzumiraju cijele mlade mahune.
Postoje i sorte koje se, ovisno o fazi razvoja, mogu rabiti na različite načine. Jedna od takvih je ‘Delikata’ čije se mlade mahune jedu kao grašak šećerac, a poslije se zrno vadi i priprema kao kod sorti naboranog zrna. U kulinarstvu se najsvestranijim pokazao ljubičasti ili grašak kapucinac koji je, nažalost, gotovo zaboravljena sorta. Njegove mlade mahune meke su i slatke, pa se mogu konzumirati kao šećerac, a kod starijih se meko zrno vadi iz mahune i odmah priprema ili se, pak, pričeka da mahuna posve dozre i osuši te se zrno tek tada vadi i suši za dulje čuvanje.
Najranije se siju sorte glatkog zrna koje podnose najniže temperature i mogu se sijati već pri temperaturi tla od 5 °C. Grašak šećerac i sorte naboranog zrna osjetljivije su na hladnoću, pa ih sijemo tek u travnju, tj. kad temperatura tla naraste do 8 °C. Klijanje je kod svih tipova graška brže u tlima koja su brižljivo pripremljena, rahla, humusna i ine mrvičaste strukture. Na pjeskovitim i lakšim ilovastim tlima preporučuje se uoči sjetve dodati zreloga komposta (23 l/m) da se poboljša plodnost i sposobnost držanja vode. Prije nego što sjeme proklija, najveći će vam problem biti ptice koje će čeprkati po gredici u potrazi za sjemenom, stoga nasad do klijanja zaštitite agrotekstilom ili mrežom za povrće. Nakon klijanja odstranite pokrov!
Grašku nije potrebna dodatna gnojidba jer ova pripadnica porodice lepirnjača sama asimilira dušik uz pomoc kvržica na korijenju u kojima žive posebne bakterije. Zalijevanje također nije potrebno, osim u slučaju suše, jer grašak ima dubok i razgranat korijenov sustav. Nakon berbe korijenje graška nemojte čupati iz tla, nego samo odsijecite stabljike: tako ćete tlo prirodno obogatiti dušikom, što će pogodovati uzgoju krastavaca, rajčica, brokule i drugih vrsta ljetnog povrća. Sorte visoke do 60 cm ne trebaju potporanj jer se stabljike međusobno podupiru, ali visoke sorte, kao što su grašak kapucinac i grašak šećerac ‘Golden Sweet’, koje mogu narasti i do dva metra, trebaju potporanj.
Dospijeće za berbu razlikuje se ovisno o tipu i sorti. Grašak šećerac bere se među prvima jer je najukusniji kad su mahune posve mlade, a sjeme se tek nazire. Kod sorti naboranog zrna čekamo da zrnje postane zeleno i okruglo. Suhi grašak glatkog zrna zreo je za berbu kad se mahune osuše.
Foto:Profimedia
Komentari