Sezona trešanja!

Svibanj, lipanj i sam početak srpnja mjeseci su trešanja. Posadite dvije ili tri sorte u svoj vrt da biste mogli svake godine uživati u mekim i hrskavim plodovima direktno sa stabla

Sezona trešanja samo što nije počela! Malo tko može odoljeti sjajnim rumenim plodovima koji nas mame sa stabala uz cestu.

TREŠNJA PUNA ZRELIH plodova mami nas da ih kušamo. Mnogi su kultivari slabe bujnosti tako da oblikuju niska stabalca te su svi plodovi više-manje nadohvat ruke pa je stablo puno lakše obirati s tla, bez potrebe za vađenjem ljestvi iz spremišta
TREŠNJA PUNA ZRELIH plodova mami nas da ih kušamo. Mnogi su kultivari slabe bujnosti tako da oblikuju niska stabalca te su svi plodovi više-manje nadohvat ruke pa je stablo puno lakše obirati s tla, bez potrebe za vađenjem ljestvi iz spremišta

Kad ih zobljemo onako usput, sorta kojoj pripadaju nije nam važna. Međutim, drukčije je kad trešnje sadimo u vlastiti vrt: tada treba obratiti punu pozornost izboru sorte, i to iz više razloga. Prema kriteriju čvrstoće plodova mesa u asortimanu trešanja, razlikujemo mekane sorte (npr. ‘Kassinova rana’) i trešnje hrustavke, kao što je ‘Kordia’, čije je plodovo meso čvrsto i hrskavo. U objema skupinama ima sorti raznih boja pokožice, od tamnocrvenih, preko gotovo crnih do žutocrvenih, odnosno svijetlocrvenih.

Drugi je kriterij podjele sorti prema terminu berbe. Naime, za razliku od jabuka i krušaka čije se sorte ugrubo dijele u rane, srednje i kasne, u katalozima i sortnim listama trešanja najčešće ćete naći poprilično točan navod termina berbe, bilo kao datum ili kao “trešnjin tjedan”. Najranije trešnje, kao što je ‘Burlatova’, dozrijevaju u 1. i 2. trešnjinu tjednu, tj. s prvim plodovima možete računati potkraj svibnja ili početkom lipnja. Rane sorte imaju prednosti i nedostatke.

SPECIJALNA MREŽA učinkovita je zaštita manjih trešanja od trešnjine muhe koja u plodove polaže jajašca. Postavite mrežu kad zeleni plodovi narastu, ali prije nego što počnu žutjeti. Čim plodovi pocrvene, mrežu možete skinuti jer više nema opasnosti od trešnjine muhe. Možete je ostaviti ako imate problema sa štetama od ptica
SPECIJALNA MREŽA učinkovita je zaštita manjih trešanja od trešnjine muhe koja u plodove polaže jajašca. Postavite mrežu kad zeleni plodovi narastu, ali prije nego što počnu žutjeti. Čim plodovi pocrvene, mrežu možete skinuti jer više nema opasnosti od trešnjine muhe. Možete je ostaviti ako imate problema sa štetama od ptica

Na ranim sortama velike štete čine čvorci, kosovi, batokljuni i druge ptice. S druge strane, prednost ranih sorti je u tome što i bez prskanja gotovo nikada nisu crvljive jer dozrijevaju prije nego što trešnjina muha počne polagati jajašca. Srednje sorte dozrijevaju u 4. i 5. trešnjinu tjednu. Jedna od takvih je sorta ‘Lapins’, koja spada među rijetke samooplodne sorte trešanja. Kraj sezone obilježavaju kasne sorte čiji je termin dozrijevanja u 7. i 8. trešnjinu tjednu.

Upravo je oprašivanje najvažniji kriterij pri odabiru sorte jer su trešnje većinom stranooplodne, tj. da bismo dobili plod, u blizini moraju rasti kompatibilne sorte. Odnosi između pojedinih sorti komplicirani su, tako da se ne možete pouzdati u to da će susjedova trešnja automatski biti dobar oprašivać vašem stablu. Najsigurnije je za savjet o kompatibilnosti upitati agronoma i u vlastitom vrtu posaditi dvije ili više sorti koje se mogu međusobno oprašiti. U rasadniku biste trebali dobiti informaciju o podlozi na koju je cijepljena sadnica te o visini. Još jedan kriterij pri izboru jest čvrstoća pokožice, tj. otpornost na pucanje plodova, do kojega dolazi zbog čestih oborina u vrijeme dozrijevanja, kad plodovo meso sadrži najviše šećera. Budući da šećer privlači vodu, plodovi se napuhnu nakon kiše, pritisak iznutra raste i pokožica pukne. Tako oštećeni plodovi brzo počnu gnjiti i postaju neiskoristivi. Stolne sorte krupnih plodova najsklonije su pucanju, pa je i to možda razlog za povratak pouzdanim starijim sortama kao što su ‘Burlatova’ i ‘Napoleonova’, među ranijima, odnosno srednje kasne sorte ‘Hedelinger’, ‘Germersdorfska’ i ‘Bing’. ‘Napoleonova’, ‘Gemersdorska i ‘Hedelinger’ su samoneoplodne sorte koje se međusobno dobro oprašuju.

Foto: Profimedia

Komentari