Zašto biste trebali pročitati knjigu ‘Dobro ili loše, Google ili Strina’

Razgovarali smo s poduzetnicom Marinom Marijom Hipp iz Našica, koja je krajem prošle godine izdala svoju prvu knjigu pod nazivom 'Dobro ili loše, Google ili Strina', koja je već naišla na sjajne kritike. I dok se prevodi na engleski jezik i priprema za strano tržište, naša nam je sugovornica ispričala zašto se odlučila na pisanje i to prve 3D interaktivne knjige koja se na specifičan način dotiče moderne psihologije, što bismo čitajući ju mogli naučiti obzirom da i sama kaže da je to njezino uputstvo za upotrebu 'života'. I premda je, kaže namijenjena svima, ističe da je njezina knjiga ipak napisana za one koji su spremni krenuti na put istine. A za one koji to nisu, postoji uputstvo za upotrebu na kraju knjige, a ono glasi 'čuvati izvan dometa ruku onih koji sve znaju i ni u što ne sumnjaju'

Što Vas je nagnalo da nakon više od 20 godina uspješnog vođenja privatnog posla, počnete pisati?

Od uvijek sam imala potrebu pomagati drugima. Radila sam to do sada na više načina, na dobar i loš. Kažu da je put u pakao popločan dobrim namjerama pa sam ja u silnoj želji da pomognem, nekada to napravila na dobar, a nekada na loš način. O svemu sam puno razmišljala, htjela sam pronaći jedan od ispravnih puteva. Sigurna sam da je čitanje dobre knjige za samopomoć jedan od najpristupačnijih načina da ispravnije shvatimo sebe i cijeli svijet. To svakako olakšava život. Jedina zajednica u kojoj ćemo ostati zauvijek je ona sa samim sobom. Zato je jako bitno, za uspjeh u životu, na pravilan način upoznati sebe, dogovoriti se sa samim sobom. Biti ‘sav svoj’ a pri tom poštovati sve i ne ugrožavati nikoga, nije li to je u neku ruku naša misija na zemlji? Od svih možemo pobjeći, ali kako pobjeći od sebe? Kada prihvatimo i prepoznamo svoje emocije, život postane puno lakši. Pomirimo se s našim najljučim neprijateljem, samim sobom. Nitko nam ne može lagati koliko mi to možemo sami sebi. Istina često boli, ali kao i svaka rana zacijeli samo ako je ispravno održavamo.

Odabrali ste modernu psihologiju, kojoj pristupate na nešto drugačiji način? Što Vas je inspiriralo?

Inspiriralo me opće stanje u društvu i velika patnja pojedinaca. Sve više ljudi kao da se osjeća zarobljeno i izgubljeno u moru negative, koja se servira na svakom koraku. Oko sebe vidim puno poznanika ‘teška srca’, a i sama sam se nekada često tako osjećala. Teško se nosimo s pritiskom, osjećamo se izdano i izgubljeno. Pomoći takvim ljudima ne može se nikakvim materijalnim stvarima, u to sam sigurna. Često baš to radimo. Dajemo nešto što kratkoročno pomaže, a dugoročno odmaže. Ne može nekome tableta protiv bolova riješiti problem puknutog slijepog crijeva. Ništa bez ozbiljnog zahvata koji traži ozbiljne rezove. Ima jedna prekrasna knjiga, zove se ‘Zmajoubica teška srca’. Ona na najbolji mogući način opisuje baš te emocije koje nas pritišču svom svojom silinom i kako ih otpustiti na ispravan način. Tri ispravne i paralelne ceste vode prema uspjehu. Zovu se otpuštanje, promjena i zahvalnost. Puno sam o tome napisala. Tko ne svlada te puteve, živi teško.

Zašto baš taj naslov knjige? Zašto ‘Google ili Strina’?

Za početak smatram da je bitno naglasiti da koristim još jednu zanimljivu riječ, ‘ili’. U naslovu koristim riječ ‘ili’, a u knjizi sugeriram da je taj ‘ili’ uglavnom suvišan jer upućuje na nadmetanje, a ne zajednički rast. Svi često volimo koristiti taj “ili” a trebali bi više koristiti veznik “i”. I jedni i drugi trebamo zajedno rasti, nadopunjavati se, olakšavati jedni drugima život, a ne se nadmudrivati. Od toga nitko nema koristi. Bilo bi puno lakše da smo jedni drugima inspiracija, a ne uteg oko nogu.

Google je velika inspiracija u svakom pogledu. Prije svega po konceptu svog poslovnog razvoja, koji nam može biti prekrasan izvor inspiracije. Što može netko drugi, možemo i mi jer nam pokazuju put. Stalno rastu i razvijaju se, a konkurencija im je poticaj da idu dalje i budu bolji. Ne daju da ih ‘ubije’, nego samo nadahne. Ako i kada uđete na njihovu stranicu, vidjet će te prekrasne i vrlo poticajne razvojne planove i ciljeve. S druge strane kod nas se najviše koristi kao tražilica za pristup svim mogućim informacijama. Dobra osobina mu je da na njemu možemo pronaći svašta, a loša osobina mu je također što na njemu možemo pronaći svašta. ‘Filteri’ ipak moraju biti u našem umu kao i sve ostalo. Postoji velika emocionalna glad za brzim zadovoljstvom. Lakomost. Sve želimo, a u ničemu ne uživamo. To što ispred nas netko servira pun stol ne znači da mi sve trebamo pojesti. U stvari pitanje je, znamo li što je za nas dobro? Često se osjećamo pretrpano informacijama, kao i hranom. Na kraju se sve svodi na to da se osjećamo kao da ćemo puknuti od jada.

Ima li u stvari danas išta aktualnije od tražilica? Koliko puta na dan ih otvaramo?

Svakodnevnica nam se veže na tražilice i nije baš toliko bitno kako se zovu, nego kako utječu na naš život. Unose promjene. Promjene traže stalnu prilagodbu novim uvjetima. Sve je lakše kada nam netko napiše uputstvo za upotrebu, a ova knjiga je baš to na neki način, uputstvo za upotrebu. Ponekad je teško od šume vidjeti drvo, a od velikih zgrada grad, kažu mudri ljudi. Isto tako nije lako procijeniti gdje je Google naša štaka, a gdje visoka zgrada koja zaklanja pogled. Google je na jedan način izvor ili vrelo s kojeg trebamo popiti samo onoliko koliko možemo na ispravan način provariti. Strina je pak osoba koju svi na neki način poznajemo. Postoji jedna izreka koja mi se sviđa ‘to može svaka strina’. Možemo li stvarno svi sve? Je li bit da se nadmudrujemo ili da zajednički napredujemo? Da se nadopunjavamo. Kome smo spremni priznati da je u nečemu bolji od nas? Jesmo li spremni pitati i učiti od drugih? Po kojem kriteriju određujemo tko nam može i treba biti biti inspiracija? Može li nas naučiti pecati onaj tko nikada nije upecao ni jednu ribu, ali ima opravdanje da nije imao sreće, da riba sama zagrize kao nekima. Na sva ta, uglavnom retorička pitanja, odgovaram u knjizi na zanimljiv način.

I što vi birate kad želite dobiti odgovore na neka pitanja, Google ili?

Kada su ‘Cigu’ pitali hoće li kruha ili mlijeka on se sjetio pa je rekao – udrobljeno. Tom logikom lako bi riješio i dilemu što je starije koka ili jaje. Izašao je iz okvira ponuđenog. Koristim sve. Sve pregledam i onda puno razmišljam. Kao što sam već rekla, ‘filter’ treba biti u našem umu.

Koju osnovnu poruku nosi vaša knjiga? Što iz nje možemo naučiti?

Ova knjiga inspirira i prenosi pozitivu, toleranciju i potiče na poštovanje. U uvodu kažem ‘sada pripremite slobodnu volju, vjerujte sebi, idemo na putovanje’. Svi će u njoj pronaći onoliko koliko mogu prihvatiti. Nikome ništa ne namećem, nego samo sugeriram da o svemu pokušamo razmišljati na više načina. Ova knjiga ima više dimenzija u svakom pogledu. Znam da će mnogi ljudi procjenjivati moju knjigu i to mi se sviđa. Dala sam je više puta i sama procijeniti, kao i sebe, prije nego što je izašla. Ocjene koje sam dobila više su nego odlične i sretna sam zbog toga, naravno. No, ipak moram reći još jednu bitnu činjenicu koju svi često zanemarimo. Znam da će ljudi procjenjivati moju knjigu i na to sam u potpunosti spremna, ali, uvijek postoji ali. Postoji mogućnost i da će moja knjiga procijeniti one koji je čitaju. Ista je to stvar kao i s drugim knjigama. Netko nešto razumije, a nešto ne, iz više razloga. To što se ja ne razumijem u opere nikako ne umanjuje njihovu vrijednost, samo možda znači da nemam sluha, ne čujem ih na ispravan način. Ovo je knjiga za one koji su spremni krenuti na put istine. Za one koji to nisu spremni postoji uputstvo za upotrebu na kraju knjige, a ono glasi ‘čuvati izvan dometa ruku onih koji sve znaju i ni u što ne sumnjaju’.

Kako ste i sami naglasili na predstavljanju knjige na Interliberu, riječ je od prvoj 3D interaktivnoj knjizi. Možete li to pojasniti?

Ovo je prije svega originalna knjiga. Duhovita, neformalna, a vrlo duboka. To je ono što se prepozna odmah na početku. Svatko tko je shvati osjeti se kao glavni lik knjige i priča s njom kao prijatelj s prijateljem. U stvari, kao da čitatelj ‘uđe’ u knjigu i postane centar svega o čemu pišem. Navodim čitatelja da na drugačiji način pristupimo svemu i porazgovara sam sa sobom. Veliki znanstvenik kojeg često spominjem, Albert Einstein, definirao je ludilo na meni najzanimljiviji način: ‘ponavljati ista djela, a očekivati drugačiji rezultat’. Promjena je ključ svega. U ovom moru pisanih riječi napravila sam nešto potpuno drugačije. Ovo je knjiga koju ili volite ili ne volite. Čita se više puta. Svaki put kada je ponovno čitaju kažu da u njoj pronađu nešto novo a to znači da sam postigla svoj cilj, da sam napravila dobru stvar.

Kojoj čitalačkoj publici je namijenjena?

Ovo je knjiga za samopomoć, za pomicanja granica osviještenosti. Namijenjena je svima, bez obzira na spol, dob i stručnu spremu, osim naravno onima koje sam spomenula u uputstvu za upotrebu. Za shvatiti ovu knjigu najmanje je važna diploma ili svjedodžba. Važna je samo volja i otvorenost našeg uma.

Kakve su bile reakcije vaših najbližih kad ste im kazali kako biste željeli objaviti knjigu? Tko ju je prvi pročitao?

Reakcija uvijek ima kao i nas ljudi, svakakvih. Bilo je često pitanje jesam li sam sigurna da mi treba još toliko posla. Ni u jednom trenutku nisam dovodila u pitanje je li to baš ono što mi treba. Imala sam veliku podršku svih. Čitali su je prijatelji i obitelj, cijelo vrijeme dok sam pisala. Dala sam je i stručnjacima iz područja psihijatrije, filozofije, psihologije te mnogim knjigoljupcima koji su već iskusni čitači. Isto tako molila sam one koji baš ne čitaju knjige, da pročitaju kako bih čula i njihove reakcije. Kao što često pišem u knjizi, volim se provjeravati. Ponekad su mi sugerirali da ubacim još malo humora ili još zanimljivih primjera pa sam poslušala savjet.

Namjeravate li pisati i dalje? Pretpostavljamo da ova knjiga ima i svoj nastavak.

Knjiga je dio trilogije. Drugu knjigu već sam počela pisati, a kada će biti gotova, samo nebo zna. U ovoj knjizi riješila sam dilemu što je starije, koka ili jaje, a u sljedećoj ću riješiti Da Vincijev kod, na sebi specifičan način, kroz priče iz života. Sada prevodim ovu knjigu na engleski i imam plan predstaviti je izvan naše države.

A što i sami najviše volite čitati?

Od uvijek sam najviše čitala knjige vezane uz duhovnost, osobni razvoj, misterije svijeta i slično. Neke od knjiga koje svakako želim preporučiti su ‘Tihi zov Australije’, ‘Najbogatiji čovjek u Babilonu’, ‘Najveći trgovac na svijetu’, ‘Čarolija ramišljanja na veliko’, ‘Bogati otac, siromašni otac’, ‘Zagrli svoju sjenu’, ‘Svjetla’, ‘Četiri sporazuma sa samim sobom’ i dr. Mnoge sam spomenula pišući knjigu. To su knjige koje naglašavaju vezu između osobnog razvoja i poslovnog napretka i to ih čini posebnima.

Preporučujemo

Komentari