Kako reći ne virtualnom nasilju

Govor mržnje, seksualno uznemiravanje, krađa podataka i fotografija neki su od oblika nasilja koje je doživjelo čak 80 posto Hrvata u virtualnom svijetu. Kako bi tom štetnom ponašanju stali na kraj, hrvatski stručnjaci koji se brinu za dobrobit djece i odraslih udružili su svoje snage i iznijeli ‘oružje’ koje će vam pomoći da se zaštitite i obeshrabrite nasilnika

Virtualni svijet je važan

Najpopularnije društvene mreže su Facebook i Twitter, a istraživanja pokazuju kako čak 40 posto djece u Hrvatskoj već u četvrtom razredu osnovne škole ima svoj Facebook profil. Današnjim generacijama je normalno da s prijateljima, osim u stvarnom, komuniciraju i u virtualnom svijetu. Tako se bolje povezuju s prijateljima, lakše sklapaju poznanstva, druže se, zabavljaju, informiraju… Stoga je dobro da roditelji dopuštaju svojoj djeci ovakav oblik komuniciranja, no uz važan preduvjet – da budu informirani o opasnostima koje mogu snaći njihovu djecu u virtualnom svijetu i da o tome razgovaraju s njima. No statistike otkrivaju kako su upravo roditelji slaba karika kada je riječ o virtualnoj infomiranosti.

Većina roditelja nije informirana

Na pitanje ‘Razgovarate li sa svojom djecom o tome kako provode vrijeme na internetu?’ 79 posto ispitanih roditelja odgovorilo je kako nikada ne razgovara o toj temi, 77 posto njih gotovo nikad
ne ograničava vrijeme koje dijete može provesti na računalu i internetu, a čak 92 posto ispitanika gotovo nikad ne traži da im dijete pokaže što radi na Facebooku i drugim društvenim mrežama. Kako bi pomogli roditeljima i mladima da se što bolje educiraju i poticali sve žrtve da prijave nasilje, osmišljena su tri programa u Republici Hrvatskoj!

TRI PROGRAMA U VAŠOJ SLUŽBI

Većina mladih ne podržava nasilje, ali u trenutku kada bi trebali otići do policijske postaje i prijaviti da su bili svjedoci nasilju obeshrabre se. Upravo je stoga MUP još prije dvije godine pokrenuo web stranicu Red Button, na kojoj se anonimno može prijaviti sumnjiv i nezakonit sadržaj i onaj koji se odnosi na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece. Također, na ovoj stranici (redbutton.mup.hr) svi zainteresirani građani mogu dobiti informacije o tome što znači nasilje nad djecom i kako ga spriječiti. Procedura izgleda tako da žrtva ili svjedok nasilja ispuni obrazac koji poslije detaljno pregledavaju policijski službenici i poduzimaju daljnje korake.

“Službene osobe provjeravaju istinitost i vjerodostojnost prijave i utvrđuju je li uistinu počinjeno kazneno djelo. Nažalost, često smo imali neozbiljne prijave ljudi koji su samo željeli testirati radi li policija svoj posao. Mi ne možemo učiniti ništa na osnovi nečije izjave, nego moramo imati nepobitne činjenice. Zato nam je iznimno važno da izjava bude iskrena i točna. Savjetujem žrtvama i svjedocima nasilja da se, uz Red Button, ne boje nazvati i policiju na broj telefona 192. Pozivam sve one koji žele prijaviti nasilje da dokaze ne diraju i ostave ih kakvi jesu, da ništa ne brišu i ne miču, nego da to prepuste mjerodavnim osobama”, otkriva Nikolina Grubišić Požar iz Ministarstva unutarnjih poslova i kaže kako žrtve nasilja često imaju osjećaj da su i sami pridonijeli toj situaciji i zbog toga se boje prijaviti nasilnika. No to ne smije biti praksa, jer za nasilje nema opravdanja. Iskustva djelatnika MUP-a je da žrtva često uopće nije svjesna da je žrtva te da se roditelji čija su
djeca optužena za nasilje nerijetko šokiraju kad saznaju da je upravo njihovo dijete nekoga zlostavljalo. Stoga službenici pozivaju roditelje da se bolje informiraju o tome što njihova djeca rade u virtualnom, ali i u stvarnom svijetu, te da stvore bolji odnos povjerenja s njima. S time se slažu i u Udruzi roditelja ‘Korak po korak’ koji su predstavili projekt DeleteCyberbullying i CAP program prevencije nasilja nad djecom kao primjer dobre prakse koja traje.

Kako osnažiti djecu

‘DeleteCyberbullying pruža informacije djeci, mladima, roditeljima i učiteljima o oblicima cyberbullyinga kao i o izvorima pomoći. Riječ je o interaktivnom kvizu kojim se želi preusmjeriti korisnika na najrelevantnije izvore informacija, materijale ili čak na pristup telefonu za pomoć ako je korisnik žrtva cyberbullyinga. Svrha ovog projekta je tinejdžerima (u dobi od 12 do 18 godina), roditeljima i učiteljima osigurati masovno preuzimanje aplikacije i uporabu kako bi se povećala njihova osviještenost o problemu i kako bi se pridonijelo sprečavanju cyberbullyinga’, objašnjava Silvija
Stanić iz Udruge roditelja ‘Korak po korak’. DeleteCyberbullying možete preuzeti i u obliku besplatne aplikacije za Android platformu i za iOS (iPhone, iPad). Više informacija saznajte na www.udrugaroditeljakpk.hr.

CAP (Child Assault Prevention) je program primarne prevencije zlostavljanja koji osnažuje djecu u sprečavanju napada od vršnjaka, napada nepoznate osobe (otmica) i napada od poznate odrasle osobe. CAP nastoji integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih kad je riječ o verbalnom, fizičkom i seksualnom zlostavljanju.

Ne zlostavlja tehnologija, već ljudi

O važnosti prijave neprimjerenog sadržaja govori i Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Kako bi pomogli što većem broju djece, napravili su projekt Web detektivi. Tu su pojedine učenike educirali kako da prepoznaju nasilje kod svojih vršnjaka i prijave ga. U tu su svrhu dobili diplomu i značku detektiva, a sam projekt pokazao se vrlo uspješnim jer su se djeca osjećala važnima i korisnima. Otkriveni su mnogi neprimjereni sadržaji vršnjaka koji su poticali jedni druge na seksualne odnose. Tomislav Ramljak napominje i kako zlostavljanje na internetu otvara vrata i drugim zlostavljanjima, primjerice dječjoj pornografiji. “Godišnje se u svijetu zabilježi milijun prijava vezano uz dječju pornografiju, a u 2013. godini žrtve pornografije najviše su bile djevojčice”, kaže Tomislav i poručuje da djecu ne zlostavlja tehnologija, već ljudi, i da ćemo osnažiti djecu tako da ih informiramo o svemu.

Kad žrtva postane počinitelj

Da je u posljednjih nekoliko godina elektroničko nasilje u velikom porastu, svjedoči i Vesna Katalinić iz Hrabrog telefona (hrabritelefon.hr). Ona kaže kako nisu samo počinitelji ti koji čine loše stvari nego i same žrtve zbog želje za osvetom osvete ponekad postaju počinitelji jer u virtualnom svijetu osjete da imaju veću moć.

KAKO SE OBRANITI OD NAPADA NA INTERNETU

Na internetu postoje liste savjeta za žrtve cybermobbinga. Problem leži u tome što je svaki slučaj poseban pa je teško dati univerzalne upute. Ipak se može dati nekoliko savjeta:

POSTANITE AKTIVNI

Često se može naići na savjet ‘Don’t feed the trolls’, koji znači da počiniteljima ne bi trebalo davati povoda za daljnje zlostavljanje i da je najbolje na njih uopće ne reagirati. Često, međutim, upravo takvo ponašanje izazove eskalaciju. Bolje rješenje je da, čim se suočite s radnjama koje prelaze određenu granicu, osigurate dokaze i poduzmete nešto protiv počinitelja.

ŠTO MOGU UČINITI RODITELJI

Ni u kojem slučaju nemojte djetetu oduzeti pametni telefon ili mu zabraniti pristup Facebooku – zbog toga bi ono moglo pomisliti da problem leži u njemu. Bolje je zajednički razraditi plan djelovanja
koji će obuhvaćati korake koje ćete poduzeti protiv mobbinga.

Komentari