Nastava u školama traje do 16. lipnja, te je već počelo najstresnije razdoblje za mnoge školarce - pisanje završnih testova, ispravljanje ocjena... Kako biste svom djetetu omogućili da brže i lakše svlada opširno gradivo, pomozite mu napraviti mentalne mape
Bliži se kraj školske godine i đaci su pred velikim zadatkom – svi predmeti trebaju biti zaključeni i pozitivno ocijenjeni. I dok neke
očekuju dugi ljetni praznici, drugi se pak moraju pripremati za upis u srednju školu ili na fakultet. To je veliki stres koji školarci proživljavaju, ali i njihovi roditelji koji sa strepnjom iščekuju konačne rezultate. Kako bismo vašim vrijednim učenicima olakšali intezivno razdoblje učenja i svladavanja gradiva, predlažemo vam izradu mentalnih mapa za koje stručnjaci kažu da se radi o najrevolucionarnijem alatu 21. stoljeća.
Mentalna mapa je sredstvo koje nam pomaže da kvalitetno organiziramo neko znanje, a njegov prikaz omogućuje nam lakše tumačenje. Potiče nas na kreativnost i na višestrano, sveobuhvatno razmišljanje. Tehnički je jednostavna, lako savladiva i dobra smjernica pri rješavanju raznih problema kako za početnike tako i za stručnjake. Mogu se primijeniti za zapisivanje bilo kakve ideje i koncepta jer, osim riječi, mogu sadržavati i slike, strukturirane
podatke, prečace između pojedinih elemenata i veze prema vanjskim resursima kao što su datoteke i web stranice. One su vizualno sredstvo koje nam prikazuje kako naš mozak razmišlja. Uključuju vještine organizacije teksta i dio su vještina samostalnog
učenja. Izravno utječu na spoznaju i unapređuju je na najbolji način, a izrađuju se ručno ili računalno.
Kreativna metoda učenja za djecu i odrasle
S obzirom na to da je za ispravno mišljenje potrebno razumijevanje dostupnih činjenica i informacija, zbog prevelike količine informacija
ponekad ne uspijevamo prepoznati ključne činjenice te izvoditi konkretne i ispravne zaključke, koji potom služe kao baza za donošenje odluka. Izrada mentalnih mapa je metoda namijenjena i djeci i odraslima za kvalitetnije učenje, pamćenje, bilježenje…
One pomažu da se lakše zapamti velika količina podataka, i to pomoću slika, crteža, simbola, boja…
Umjesto da podcrtavate riječi, vodite bilješke tijekom čitanja i beskonačno iščitavate tekst, koji trebate zapamtiti, na mentalnoj mapi – bijelom papiru A4 formata položenom vodoravno izradite crtež s ključnim riječima i simbolima koji vas asociraju na pročitano gradivo. Novi pojmovi bivaju zapamćeni u asocijativnom slijedu slika, riječi i značenja koje je osoba stvorila stvarajući jednu takvu mapu. Tako se stvara struktura gradiva kao sheme, ponekad i prave priče čije smo konture sami osmislili. Naučeno postaje aktivni dio spoznaje, a ne samo hrpa informacija pohranjena u pamćenju koje će se aktivirati samo na razini površnog prepoznavanja, a ponekad ni kao to. Znati samostalno učiti znači da netko može:
• u matematičkim zadacima ili u prirodnim znanostima odrediti što je problem u zadatku, dati mu matematički oblik i riješiti ga;
• pri pisanju sastavaka napisati opis nekog doživljaja ili događaja,
znati uobličiti svoje razmišljanje o nekoj temi vezanoj uz gradivo ili općenito;
• pri pokazivanju znanja znati kako u usmenom odgovoru najbolje
istaknuti ono što je bitno i kako se jasno i pravilno izražavati; znati kako se pišu testovi znanja;
• u tekstu organizirati podatke po načelu bitnoga; napraviti
skicu odnosa među pojmovima i činjenicama izdvojenima iz teksta;
• u vještinama metakognicije poznavati svoje misaone vještine (svoju pažnju, način prikupljanja informacija); znati što znači nešto razumjeti; moći odrediti koliko se dobro nešto razumije; poznavati svoje ciljeve u nekoj misaonoj aktivnosti; znati koliko je dobro nešto naučeno; znati razlikovati pamćenje prepoznavanja i dosjećanja od sigurnog dugoročnog pamćenja;
• u vještinama mišljenja znati što znači kritički misliti o nečemu; znati postaviti neku tvrdnju i obrazlagati je iznošenjem činjenica ili razmišljanja koja je potvrđuju; znati odrediti suprotnosti i sličnosti među pojavama da može mijenjati vlastito motrište za nešto što promatra i o čemu razmišlja.
• pri zapamćivanju znati kako nešto zapamtiti i kako to održavati
u svojem dugotrajnom pamćenju.
Tekst: mr. sc. Andreja Marcetić (vanjski stručnjak projekata ESF kojima je cilja poboljšanje relevantnosti i obrazovne ponude ustanova za obrazovanje odraslih, veća zapošljivost i mobilnost radne snage na tržištu rada u EU)
Foto: Profimedia
Komentari