Moderne majke biraju dojenje

Nekada je ženama dojenje bilo isključiv izbor, potom smo podlegli trendu dohrane, pa je 90-ih Hrvatska imala nisku stopu dojenja, dok danas žene opet postaju svjesne da je prirodna hrana najbolji i najzdraviji izbor za dijete. Koje su najčešće ‘zamke’ zbog kojih ova najbolja poveznica između majke i djeteta ne ide uvijek glatko?

Hrvatska je 90-ih godina imala vrlo nisku stopu dojenja i slijedila je trend smanjivanja broja dojene djece. Nakon što je (prije dva desetljeća) pristupila inicijativi, koju su pokrenule Svjetska zdravstvena organizacija i Unicef, pod nazivom ‘Rodilišta-prijatelji djece,’majke postaju sve svjesnije važnosti dojenja. Tomu u prilog govori prošlogodišnja Unicefova studija koja otkriva kako od 91 do 95 posto majki inicijalno doji već u rodilištu. Zanimljivo je i to da su obrazovane žene puno svjesnije zdravstvenih i psihičkih prednosti koje ono donosi i upravo zato češće biraju prirodan način hranjenja djeteta.

Hrvatska ostvaruje izvrsne rezultate

Treći dan nakon izlaska iz bolnice 85 posto majki i dalje doji svoju djecu, bez uvođenja adaptiranog mlijeka. Nakon dva do tri mjeseca 71 posto majki doji, a ta brojka naglo opada nakon četvrtog mjeseca djetetova života, tako da djecu sa šest mjeseci doji samo 16,9 posto majki. Ovi podaci svjedoče o velikom napretku po pitanju dojenja tijekom prvih mjeseci života. Za to je zaslužan hvalevrijedan projekt ‘Rodilišta-prijatelji djece’ o čijim je naporima i budućim ciljevima govorio koordinator aktivnosti Unicefa prof. dr. sc. Josip Grgurić, specijalist pedijatar i prof. pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

“Da bi rodilište dobilo naziv rodilište-prijatelj djece, ono mora imati plan zaštite i potpore dojenju i njegovi zdravstveni djelatnici, kao i trudnice, moraju se educirati o tome. Valja reći da su sva rodilišta prije dvadeset godina pristupila programu ‘10 koraka do uspješnog dojenja’, koji je sastavni dio inicijative rodilište-prijatelj djece’, a ove godine od 31 rodilišta u Hrvatskoj njih 30 ostvarilo je taj naziv te očekujemo da to postigne i preostalo rodilište. Tim rezultatom Hrvatska se svrstala među nekoliko zemalja u Europi koje su postigle taj humani cilj”, kaže prof. Grgurić i navodi korake koji osiguravaju rani kontakt između majke i djeteta nakon porođaja.

Isključivo dojenje do 6. mjeseca

“Najkasnije pola sata nakon porođaja dijete se stavlja majci na prsa (koža-koža kontakt) i ostaje na njima najmanje sat vremena, a potom se majka i dijete stavljaju u zajedničku sobu (rooming in)”, kaže naš sugovornik i dodaje kako je unatoč izvrsnim rezultatima ipak još uvijek malo majki koje doje dijete sve do šestog mjeseca života, iako to stručnjaci preporučuju. Razlog za to vidi u slabijoj edukaciji trudnica. “Stav žene o tome hoće li dojiti ili ne stvara se za vrijeme ili još prije trudnoće. No porazan je rezultat da je samo 20 posto trudnica uključeno u trudničke tečajeve na kojima se dobivaju ključne informacije o dojenju. Upravo bi zato edukacija trudnica trebala biti u fokusu budućih zdravstveno-edukacijskih programa. Svjetska zdravstvena organizacija i Unicef, kao i mnoge stručne organizacije, preporučuju isključivo dojiti do šestog mjeseca te nastaviti s nadohranom do druge godine. A dojenje se može produljiti dokle god to dijete i majka žele”, kaže prof. Grgurić.

Tekst: Sandra Horvat/Lisa
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Komentari