Loši obiteljski odnosi intenzivno utječu na razvoj djece i adolescenata. Doc. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, dr. med. iz KBC-a Osijek, osvrnula se na to najosjetljivije razdoblje i izdvojila probleme koji se mogu pojaviti zbog loše komunikacije
Adolescencija je osjetljivo životno razdoblje tijekom kojeg se, kada su obiteljski odnosi narušeni, mogu razviti autodestruktivni oblici ponašanja. Na to se osvrnula liječnica Katarina Dodig Ćurković, koja kaže kako brojna istraživanja posljednjih dvadesetak godina potvrđuju da odnos između roditelja i adolescenata ima snažan učinak na razvoj adolescenata i sprečavanje rizičnih ponašanja.
“Američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC) prepoznao je šest rizičnih oblika ponašanja koji mogu biti posljedica narušenog odnosa između roditelja i njihovih adolescenata: 1. pušenje, 2. uporaba i zlouporaba alkohola, 3. samoozljeđivanje i nasilje prema sebi, 4. seksualno ponašanje koje uzrokuje neželjenu trudnoću i spolno prenosive bolesti, 5. nezdrave prehrambene navike i 6. fizička neaktivnost.
Roditeljsko ponašanje koje može utjecati na zdravlje adolescenta i na razvijanje modela rizičnog ponašanja uključuje način provođenja i održavanja discipline, razinu roditeljske angažiranosti, razinu roditeljske pažnje i nadzora, način komuniciranja s adolescentom. Roditelji bi uvijek trebali prednost dati toplini umjesto hladnoći, strukturiranosti umjesto zbrci, strogosti umjesto popuštanju te dosljednosti u donošenju odluka umjesto promjenjivosti.
Većina roditelja danas opisuje poteškoće u komunikaciji sa svojom djecom i brojne prepreke u provođenju pravila i discipline, što vrlo često završava autodestruktivnošću kod mladih”, objašnjava naša sugovornica i dodaje kako neslaganje između roditelja te nagomilane obiteljske poteškoće vode do djetetova autodestruktivnog ponašanja.
“Promatrajući obiteljsko funkcioniranje, istraživanja pokazuju kako većina djece koja su nasilna prema drugima ili prema sebi dolaze iz obitelji u kojima nedostaje topline i u kojima nema discipline.
Pojedine studije pokazuju i zaštitničku ulogu oca, tj. njegovo uključivanje u odgoj adolescenta na način da ga zaštiti od osjećaja nezadovoljstva životom. Također, neke studije o razvoju djece pokazale su kako očevi snažnije utječu na sinove nego na kćeri”, poručuje liječnica Dodig.
Dokazano je da adolescenti čiji su roditelji bili u bliskim odnosima sa svojim očevima imaju više samopouzdanja, manje izražene smetnje ponašanja te su manje depresivni u usporedbi s onima koji to nemaju. Očeva uključenost u odgoj adolescenata smanjuje ovisnost o alkoholu i psihoaktivnim tvarima.
Na portalu www.radosnaobitelj.com stručnjaci navode kako narušena komunikacija između adolescenata i roditelja te pretjerana tajnovitost među njima također vode do autodestruktivnog ponašanja. Zato na vrijeme poradite na dobrom odnosu. Kako? Evo nekoliko dobrih savjeta:
• Slušajte djecu dok vam govore.
• Primjereno reagirajte na probleme.
• Ne uspoređujte ih s drugima.
• Prihvatite ih takve kakvi jesu.
• Nemojte izbjegavati škakljive teme.
• Družite se sa svojom djecom.
Komentari