Zašto su važni rituali čitanja prije spavanja?

Roditelji koji čitaju djeci već u predškolskoj dobi, osim što se tako emocionalno zbližavaju sa svojim mališanima, motiviraju ih na čitanje i pisanje, obogaćuju njihov rječnik i uče djecu kako kontrolirati svoje emocije

U trenucima kada roditelji čitaju svojim mališanima između njih se stvara posebna emocionalna veza. No, osim povezanosti, glasno čitanje – od samo 15 minuta dnevno – donosi i niz drugih dobrobiti za cjelokupni razvoj djeteta, kao što su veća motivacija za samostalno čitanje u kasnijoj dobi, bolje pamćenje, bogatstvo rječnika i bolje kontroliranje emocija te djeca lakše povezuju ono što vide, čuju i pročitaju.

Koji je najbolji pristup djeci?

Kako bi mame i tate bili svjesniji dobrobiti čitanja djeci u predškolskoj dobi, pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih pokrenuta je nacionalna kampanja ‘Čitaj mi’ na čijoj se internetskoj stranici www.citajmi.info iznose brojne zanimljivosti o čitanju te se otkriva koji je najbolji pristup čitanja djeci.

Preporuka je da ga stavite u krilo tako da i ono može gledati u slikovnicu. Dijete će htjeti dirati knjigu jer tako upoznaje svijet oko sebe, pa mu možete dati igračku koju će držati dok zajedno čitate. Igrajte se riječima, pjevajte, uključite ime djeteta u priču. Pokazujte ono o čemu govorite i postavljajte djetetu pitanje što je ovo. Zadržite se na stranici koliko koliko god se djetetu sviđa i ne zamarajte se brojem pročitanih stranica jer će taj broj s vremenom porasti.

‘S čitanjem knjiga i slikovncica treba početi od djetetova rođenja’

S važnošću čitanja za djetetov razvoj upoznata je i Dejana Jelić, psihologinja u dječjem vrtiću Čigra. Već je nekoliko godina u tom vrtiću čitanje neizostavna aktivnost tijekom koje odgojitelji svakodnevno čitaju priče, bajke, slikovnice… “Jako je važno birati slikovnice i knjige primjerene dobi kako bi čitanje u ranoj dobi zaista imalo efekta. Dok su djeca manja, poželjno je usmjeriti se na slikovnice sa što više slika, a što manje teksta. Slikovnica ne bi trebala biti preduga kako se dijete ne bi zamorilo i izgubilo koncentraciju. Preporučujemo Pikovu zvučnu šetnju i slikovnice Miffy, koje su vrlo popularne među našim jasličancima. Naravno, što su djeca starija, poželjno je da slikovnice budu bogatije tekstom, da se u priči dogode tri do četiri važna događaja kako bi mogli slijediti tijek radnje. Za stariju predškolsku dob preporučujemo Semafor Filip i Zaljubljeni vuk, te hrvatske i ruske narodne bajke”, kaže psihologinja Jelić, koja s drugim stručnim djelatnicima vrtića već nekoliko godina provodi hvalevrijedan projekt ‘Čigrini pričoljupci’, a u tijeku je i akcija ‘Čitajmo zajedno’ kojom nastoje iznova podsjetiti roditelje na važnost čitanja djeci.

čitanje

“Najprije smo počeli s edukacijom za roditelje i odgojitelje, organizirali smo posjete djece knjižnicama, a kroz akciju ‘Čitajmo zajedno’ ostvarili smo suradnju s lokalnom zajednicom. Tome je prethodila humanitarna akcija unutar vrtića pri čemu su roditelji donirali knjige i slikovnice domovima zdravlja. Tako smo osmislili Policu pričalicu te doniranim knjigama razveselili djecu u čekaonicama pedijatrijskih ordinacija grada Zagreba. Vjerujemo da će se čitanjem svakako smanjiti stres i strah koji djeca proživljavaju dok čekaju pregled. Istodobno promičemo čitanje od najranije dobi”, objašnjava psihologinja i savjetuje da s čitanjem treba početi od djetetova rođenja, a može se krenuti i u prenatalnoj fazi, dok je beba još u trbuhu. Naime, istraživanja su pokazala kako slušanje glasa odraslog razvija slušnu osjetljivost na glasove i govor, što je vrlo važna predčitalačka vještina. Kako zadržati njihovu pozornost ‘Knjiga ili slikovnica bi svakako trebala biti primjerena dobi te
se na taj način može izbjeći problem s pozornošću. A kada pozornost ipak ode u krivom smjeru, možete držati knjigu ispred djeteta da je može dobro vidjeti i dodirivati. Važno je uključiti dijete u čitanje kroz razgovor o slikama, postavljati mu pitanja o sadržaju i dati mu da lista stranice. Pozornost svakako možete zadržati tako da čitate izražajno, s izmjenama ritma i glasnoće, radite stanke jer
ćete ga tako više zainteresirati za sadržaj. Također, izmišljanje vlastitih priča ima određen terapeutski učinak jer je vrlo dobro za regulaciju dječjih emocija i nošenja s frustracijama. Kao što
slušanje priča pozitivno djeluju na izražavanje i razumijevanje emocija u djece, tako izmišljanje priča ima još već učinak na emocionalni razvoj jer dijete može samovoljno izraziti s čime mu se teško nositi, što pomaže roditelju da bolje razumije svoje dijete i pomogne mu nositi se s negativnim emocijama’, zaključuje naša sugovornica.

Tekst: Sandra Horvat
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Komentari