Naučite pravilno dozirati ljutnju!

Kao što je loša nekontrolirana ljutnja, jednako je loše i njezino potiskivanje jer nam ljutnja omogućuje prepoznati koliko možemo, koliki su nam kapaciteti, hoćemo li ići korak dalje ili se povući. Naučite učinkovito upravljati svojim emocijama!

Najviše nas ljuti ono što nam subjektivno predstavlja najveći stres. Ljutnja (gnjev, srdžba) zajedno sa stresom, uništava naše zdravlje – najviše imunitet, probavu i srce. Naučite je kontrolirati… ‘Ljutnja je emocija koja uz radost, tugu i strah, čini osnovne emocije koje se javljaju vrlo rano u životu. Ljutnju je teško definirati, ali jako dobro znamo kad smo ljuti. Iako ljutnja spada u četiri osnovne emocije, ona čak i nije prava emocija. Ona je više jedna pokretačka energija koja u sebi sadrži agresivnost, a najčešće prikriva duboku tugu. Odnosno, kad smo ljuti, mi smo najčešće u biti u nekoj boli, nanesena nam je neka povreda pa ljutnjom prikrivamo patnju’, kaže Andrijana Dominis, profesorica psihologije i gestalt psihoterapeut. Život bez ljutnje ne postoji, no ljutnju je moguće naučiti pravilno dozirati. Prvi (i najvažniji) korak jest shvatiti na koga, odnosno na što se ljutite – osvijestite objekt svoje ljutnje. No kao što je loša nekontrolirana ljutnja, jednako je loše i potiskivanje ljutnje. Agresivnost koju ljutnja nosi u sebi može se shvatiti i kao pokretačka energija koja nas vodi kroz život i omogućava preživljavanje na način da posežemo za onim što nam treba – posežemo za jabukom kad smo gladni, za prijateljima kad smo usamljeni, za poslom kad smo kreativni…

‘U principu, ljutnja je vrlo korisna i poželjna emocija, ona nam govori kad nam je nečeg dosta, uz pomoć ljutnje u stanju smo prepoznati koliko možemo, koliki su naši kapaciteti, hoćemo li ići još korak dalje ili se povući’, pojašnjava prof. Dominis.

Jeste li dobar ‘anger manager’?

Postoji neučinkovito i učinkovito upravljanje ljutnjom (anger management), a većina ljudi ljutnjom upravlja neučinkovito – vikanjem, vrijeanjem, pa čak i fizičkim kažnjavanjem. No, savjetuju stručnjaci, dajte do znanja da ste ljuti, ali poštujte pritom osobu kojoj tu ljutnju iskazujete. Nepoštivanje pod krinkom ljutnje, nepravde i povrijeđenosti apsolutno je zabranjeno. Učinkovito upravljanje ljutnjom znači asertivno pristupanje drugima (bez agresivnosti, samosvjesno) mijenjajući stavove i uvjerenja koja vam ne služe i smirujući se iznutra. No kako prepoznati kada smo pretjerali s ljutnjom?

‘Već i s malom količinom ljutnje možemo pretjerati ako je krivo usmjerimo i smjer našeg djelovanja postane bolan i štetan za našu okolinu, tj. kad nema svog cilja i svrhe. Kriterij kad smo pretjerali definitivno je besciljna destrukcija koju sijemo uokolo zato jer ne znamo što napraviti s ljutnjom. Ona je poput vodiča na granici našeg integriteta, na onoj finoj granici koja razdvaja ‘ja’ i ‘sve ono što
nisam ja’. Ljutnja čuva onaj zdravi dio ega bez kojeg nema zdravog pojedinca koji je u stanju pripadati, dati, voljeti, pomoći, brinuti, biti simpatičan, tolerantan, brinuti o drugom, stvarati, putovati… Bez ljutnje bi bili poput balona nošeni vjetrom do prvog oštrog predmeta’, pojašnjava Andrijana Dominis.

Djeca su nesumnjivo kao spužve. Upijaju apsolutno sve što njihovi roditelji – uzori kažu i ucine, pa tako i ljutnju. Tako djeca mogu vrlo lako postati žrtve ljutnje svojih roditelja, premda ta ljutnja i nije usmjerena direktno na njih. Dijete koje iz dana u dan gleda svoje roditelje ljutite, neće biti sretno. Kod njega će se razviti osjećaj nesigurnosti i povući će se u sebe. Istovremeno će naučiti i da je agresivnost rješenje za sve životne nedaće. No problem ne leži samo u roditeljestvu iskazivanju ljutnje, već i njenom potiskivanju, što djeca osjete. ‘Već od najranije dobi djeca slušaju iz svoje okoline rečenice poput: ‘Nemoj se sada ljutiti!’, ‘Nemaš razloga biti ljut/a!’, a neki roditelji čak i fizičkom kaznom poprate navalu bijesa kod svoje djece, što je apsolutno krivo. Naime, ni odrasli ne znaju kako se nositi s tom energijom ljutnje pa je potiskuju i krivo usmjeravaju, što uče i djecu’, objašnjava prof. Dominis i dodaje kako, ako ljutnja narušava balans naših životnih odnosa, svakako trebamo potražiti stručnu pomoć. ‘Stručna pomoć se sastoji od osvještavanja mehanizama koji dovode do toga da lako planemo, kao i od poučavanja kako usmjeriti ljutnju i što s njom napraviti’, savjetuje Andrijana Dominis.

Kako se nositi s ljutnjom, možete naučiti i sami. Uz pomoć humora i otpuštanja nevažnih sitnica, sve će ići lakše. Smirite se i izbjegavajte ono što bi vas moglo jako naljutiti, posebice navečer prije spavanja. Kontroliranje ljutnje pomoći će vam da život ne provedete u nezadovoljstvu.

Preporučujemo

Komentari