Odrasli se dnevno nasmiju oko 17 puta, a mala djeca i do 300 puta. Zanimljiva je i činjenica da se žene smiju muškarcima dvaput češće nego muškarci ženama
Kada ste se zadnji put nasmijali iskreno i od srca? A kad ste se zadnji put naljutili na nekoga?
Nemojte dopustiti da vaša životna statistika prevagne na stranu loših osjećaja. Možda će vam u toj odluci pomoći istraživanja koja kažu da smijeh ne samo da unapređuje kvalitetu života nego i znatno produljuje životni vijek. On jača naš imunitet, smanjuje porast glukoze u tijelu, i to bez redukcijske dijete, ublažava bolove – kad se smijemo, mislimo samo na lijepe stvari.
Također, dokazano je da snižava visoki krvni tlak, poboljšava cirkulaciju, aktivira izmjenu tvari u metabolizmu, a uza sve to pridonosi mentalnom zdravlju i umiruje živčani sustav. Smijeh je uistinu lijek Mr. sc. Sandra Milotti Ašpan, prof. psihologije, na internetskoj stranici (www.zdravi-grad-porec.
hr) tvrdi kako se smijeh od davnina koristi u medicini (kada nije bilo anestezije, liječnici bi nasmijavali pacijente prilikom operativnog zahvata kako bi im odvratili misli od bola), a poticaj za istraživanje smijeha kao terapije dao je američki novinar Norman Cousins, koji je poslije postavljene dijagnoza neizlječive bolesti kralježnice odbio uzimati lijekove protiv bolova i učinio nešto sasvim neobično. Odlučio je zatvoriti se u hotelsku sobu i puno se smijati. Čitao je viceve i gledao samo humoristične filmove. Rezultat je bio nevjerojatan – smijeh je počeo opuštati njegove mišiće i pokretati male zglobove kralježnice te su se na koncu zahvaljujući tomu kod njega počeli smanjivati bolovi. Norman se izliječio, a novonastala znanost nazvana je gelotologija, prema grčkom ‘gelos’,
što znači smijeh. Na važnost smijeha ukazuje i to što se od 18. svibnja do 17. lipnja svake godine obilježava mjesec smijeha.
Stvaranje ugodnih emocija
Profesorica Ašpan poručuje da se trebamo što više smijati jer to potiče ugodne emocije. Primjera radi, početkom devedesetih godina na Sveučilištu Indiana proveden je eksperiment – stručnjaci su dobrovoljcima prije kinoprojekcije izvadili krv. Za vrijeme projekcije dobrovoljci su se grohotom smijali i na izlasku još jednom dali krv. Nalazi su pokazali da je poslije odgledanog filma u njihovoj
krvi bio puno veći broj obrambenih stanica.
VJEŽBAJTE SMIJANJE!
Zanimljivo je da oni s razvijenim smislom za humor sve događaje češće tumače kao izazove nego kao probleme i točnije procjenjuju svoje šanse za uspjeh. Smisao za humor povezan je i sa samopouzdanjem (razvijanjem smisla za humor potiče se i razvoj samopouzdanja – i obratno), ali i sa psihičkim stanjem.
Prema istraživanjima, osobe s razvijenim smislom za humor manje su neurotične od onih koji tu osobinu ne posjeduju. No, kako postići to da se što više i češće smijemo? Sakupljajte dobre viceve, crteže, šale… Pričvrstite ih na hladnjak i neka vam uvijek budu blizu, poput podsjetnika. Kad čujete neki
dobar vic, isti dan ga ispričajte barem pet puta.
KAKO SE SMIJETE?
•’Ha, ha, ha’ smijeh je tipičan za otvorene i sretne ljude, koji su često snažne fizičke građe.
• ‘He, he, he’ smijeh naziva se zlobnim i tipičan je za zatvorene osobe i one koji prikrivaju osjećaje.
• ‘Hi, hi, hi’ smijeh odaje lukavost, to je smijeh zatvorenih usta.
• ‘Ho, ho, ho’ je smijeh kontroliranog iznenađenja (tipičan za Djeda Mraza). Zapravo je riječ o lažnom
smijehu što ga prakticiraju osobe koje su nepovjerljive prema sugovorniku.
Komentari