Tri životne navike koje mogu uzrokovati depresiju

Ne samo nedostatak zadovoljstva, životnog balansa i tužni događaji koji nas zadese nego i neke druge stvari koje čine našu svakodnevicu mogu neprimjetno povećati rizik od depresije

Mnogo je teorija o tome što je uzrok drugoj najčešćoj bolesti kod žena i četvrtoj po redu u ukupnoj populaciji. Depresija nije samo obična tuga, nego još bolnije iskustvo, koje neke prati čitav život i tešto im je radovati se bilo čemu – bilo da je riječ o poslu, obitelji, hobijima, prijateljima…. Osobama koje boluju od depresije jednostavno je nemoguće naći zadovoljstvo te je potrebna stručna pomoć kako se bolest ne bi pogoršala i kako bi se osoba osposobila za kakvu-takvu funkcionalnost. Neke osobe naslijede biološku ranjivost pa to rezultira depresijom, kod drugih je uzrok tomu neki bolan životni događaj poput razvoda, gubitka bliske osobe, posla ili teškog oboljenja, kao posljedica hormonalnog poremećaja… No postoje i one svakodnevne životne situacije, ponašanja i navike koje mogu biti veliki rizik za pojavu depresije.

DRUŠTVENE MREŽE

Kakav učinak imaju popularne društvene mreže na našu psihu jedno je od najkontroverznijih pitanja današnje znanosti. Iako se istraživanja ponekad ne slažu u svojim zaključcima i mogu biti posve oprečna. Međutim, kada se radi o društvenim mrežama i odnosu prema njima koji vodi u ovisnost, tada se rezultati itekako poklapaju. Većina studija govori kako umjereno korištenje mreža nema nikakve negativne posljedice i može biti od koristi, no gubitak mjere stvara nam probleme jer se otuđujemo od ljudi i postajemo, iako stalno nešto objavljujemo, komentiramo i ‘lajkamo’, vrlo usamljeni. Gledanje statusa u kojem nemali broj korisnika idealizira svoje živote, lako stvori osjećaj zavisti i uvjerenje kako drugi vode ljepše i ispunjenije živote. Također, mnogi se osjećaju ispražnjeno nakon sati provedenih na društvenim mrežama, pa, svjesni da su protratili dragocjeno vrijeme, samo zapadaju u još veće nezadovoljstvo.

PROVOĐENJE VREMENA S PESIMISTIMA

Da biste testirali kako druge osobe utječu na vas, napravite mali pokus. Upitajte se možete li zadržati svoje dobro raspoloženje (ili barem djelomično) kada vaš najbolji prijatelj prolazi kroz tešku krizu i ima posve pesimističan pogled na svijet. Za pretpostaviti je da ne možete ostati kakvi ste i bili. Naravno da je bitno imati suosjećanja za patnju drugih, no tu uvijek postoji opasnost da se i sami ne ‘inficiramo’ time. Istraživanja pokazuju kako za nas nije toliko štetno podijeliti s nekim njegove teške trenutke te mu tako olakšati život (jer zato prijatelji i služe među ostalim), no dopustiti da vas bliska ili bilo koja druga osoba danima i tjednima ‘hrani’ svojim pesimizmom i tugom nije dobro za vas. A ono što nikako ne biste trebali trpjeti u svojoj okolini jesu ljudi koji su neprestano negativno raspoloženi i na sve gledaju negativno – od posla, ljubavi, obitelji, međuljudskih odnosa, politike, društva… Takve osobe jednostavno izbjegavajte ako želite sačuvati mentalno zdravlje. Pa i po cijenu da potpuno prestanete komunicirati s njom.

UZIMANJE ORALNE KONTRACEPCIJE

Jedna od nuspojava kontracepcijskih pilula jest i depresija. Rezultati studije sa sveučilišta u Kopenhagenu, provedene 2016., govore da se rizik za žene koje su već imale depresivne epizode ili pate od depresije, uzimanjem oralne kontracepcije povećava za nevjerojatnih 40 posto. Kritična faza, pokazuje istraživanje, događa se u prvih šest mjeseci nakon početka uzimanja pilula. Stoga bi osoba kojoj ginekolog prepiše kontracepciju trebala biti upoznata sa svim mogućim posljedicama te pratiti eventualne promjene u svom ponašanju.

Preporučujemo

Komentari