National Geographic Dan bioraznolikosti koji se jučer održao u zagrebačkom parku Maksimir u povodu obilježavanja Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodnog dana bioraznolikosti posjetili su brojni Zagrepčani, a među njima i voditeljica Tea Blažević i dizajnerica Kristina Burja. Posjetiteljima se obratio Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i prirode, poručivši kako je Hrvatska 'po bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u europskim, pa i svjetskim razmjerima'
U parku Maksimir održan je National Geographic Dan bioraznolikosti – cjelodnevna edukativno-zabavna manifestacija koju su organizirali časopis National Geographic Hrvatska u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, JU Maksimir i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu. Brojni građani uživali su u bogatom programu te su kroz vođene ture, zabavno-edukativne radionice ili izložbe na otvorenom upoznali biljno i životinjsko bogatstvo parka Maksimir, ali Hrvatske. ‘Po bioraznolikosti smo jedna od najbogatijih zemalja u europskim, pa i svjetskim razmjerima. Na ovaj način želimo podići svijest u javnosti o našim prirodnim bogatstvima i važnosti njihova očuvanja. Od očuvanih i zdravih ekosustava, među ostalim, dobivamo čisti zrak, hranu, pitku vodu, ostale resurse. Zato se prema okolišu i prirodi moramo odnositi odgovorno, mudro ga koristiti i čuvati, a razvoj Hrvatske temeljiti na principima održivosti’ istaknuo je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.
Glavni urednik National Geographica Hrvatska, Hrvoje Prćić, izrazio je zadovoljstvo brojem posjetitelja naglasivši da mu je naročito drago što je nazočilo mnogo mladih i djece. ‘Smisao ovoga dana jest u prvome redu upozoriti i poučiti kako sačuvati bioraznolikost za buduće generacije. Jer bez bioraznolikosti nema ni svijetle budućnosti’, poručio je Prćić.
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na podizanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju. Hrvatski sabor je 2003. godine odredio da se na Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.
‘Svaki poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na ekosustave, tako i na ljudske živote. Biološka raznolikost nije spontano održiva nego ju je potrebno integrirati, a to je moguće dostatnim jačanjem svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti te sanacijskim i prevencijskim doprinosom u onim sektorima ljudskog djelovanja gdje je ona ugrožena’, istaknula je Ivana Gudelj, privremena ravnateljica Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Kako se u novije vrijeme broj stanovnika koji žive u gradovima stalno povećava, zaštita i očuvanje bioraznolikosti i u gradovima postaje izuzetno važna tema. ‘Park Maksimir nalazi se u neposrednoj blizini centra grada i kao zelena oaza ima iznimno mjesto u životu Zagreba i njegovih stanovnika. No, osim koristi koje pruža ljudima on je dom i mnogim stanovnicima – biljkama, životinjama i gljivama. Sve te vrste zajedno čine bioraznolikost parka Maksimir i uvelike doprinose bogatstvu vrsta na razini cijeloga grada’, naglasila je Biljana Janev Hutinec, ravnateljica Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba.
Bioraznolikost je sveukupna raznolikost života na Zemlji – životinja, biljaka, njihovih staništa i gena – i temelj je opstanka Zemlje i čovječanstva. Hrvatska je po prirodnoj bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Gotovo je 30% našeg teritorija dio ekološke mreže Natura 2000. U svim područjima Hrvatske, nizinskim, planinskim i obalnim, izrazito je velika raznolikost staništa, što je rezultiralo bogatstvom vrsta. U Hrvatskoj je službeno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50 i 100 tisuća. Imamo brojne endemske vrste, a u Hrvatskoj se nalazi i značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskom nivou. Prirodno bogatstvo Hrvatske ogleda se i u zaštićenim područjima, 19 nacionalnih parkova i parkova prirode. Upravo će jedan dio ovog područja, točnije podmorje i priobalje nacionalnih parkova Brijuni, Krka, Kornati, Mljet te otoka Šipana biti očišćeni u pilot projektu ‘Crveni križ u plavom okviru’, od početka lipnja do kraja rujna ove godine. Primarni je cilj ovog projekta, kojeg provodi tvrtka Lazali komunikacije, podizanje svijesti javnosti o potrebi očuvanja biološke raznolikosti podmorja i priobalja Jadranskog mora, kao i odgovornog i sigurnog ponašanja na moru – što je i predstavljeno posjetiteljima u Maksimiru.
Komentari