Doniranje organa – najplemenitiji ljudski čin!

Hrvatska je svjetski lider u transplantaciji organa, zahvaljujući vrhunsim stručnjacima koji obavljaju transplantacije organa, ali i nesebičnosti ljudi koji su odlučili nakon svoje smrti ili smrti najbliže osobe darivati organe koji nekome drugome znače - novi život!

O smrti rijetko razmišljamo dok smo zdravi. Tek kada nas bolest shrva shvatimo koliko ima istine u uzrečici ‘Bolestan čovjek ima jednu želju, a zdrav milijun’. Činjenica je i da ne cijenimo vrijednost
života dok ne počne visjeti o koncu. A kada bi nam netko u takvoj situaciji ponudio priliku da započnemo novi život s novim zdravljem, vjerojatno bismo tek tada shvatili svu humanost, plemenitost i dobrotu ljudi koji su odlučili da nakon smrti doniraju svoje organe ili pak organe svojih bližnjih – koji u trenucima suočavanja s gubitkom voljene osobe smognu snage misliti o budućnosti njima potpuno nepoznate osobe. Da je doniranje organa najplemenitiji i najuzvišeniji čin ljudske dobrote, najbolje znaju oni koji su dobili priliku da im se presađivanjem bolesnog organa pruži mogućnost da započnu ‘novi život’.

Upravo je transplantacija organa svojevrsni ‘hrvatski brend’ jer je naša zemlja svjetski lider u broju presađenih organa (računajući na milijun stanovnika). Hrvatska je, naime, prva u svijetu po broju transplantiranih jetara i prva u svijetu po broju transplantiranih bubrega s preminulih darivatelja, dok je druga u svijetu po broju transplantacija srca.

Samo tijekom prošle godine, zahvaljujući plemenitoj odluci o darivanju organa 144 darivatelja, čak su 354 osobe dobile ‘novi život na dar’! Prema podacima Eurotransplanta (međunarodne organizacije za raspodjelu organa za presađivanje), lani je u Hrvatskoj presađen ukupno 361 organ, od toga 197 bubrega, 15 jetara, 34 srca i pet gušterača. Od 2010. do danas, ukupna lista čekanja smanjila se za 37 posto. I dok u Europi prosječno 12 posto pacijenata umre zbog nedostatka organa za presađivanje, hrvatski pacijenti imaju taj privilegij da na presađivanje, primjerice, jetara čekaju prosječno samo 16 dana, bubrega manje od godinu dana, a srca 70 dana! Zahvaljujući jedinstvenom organizacijskom modelu, vrhunskim stručnim timovima te visokoj stopi realiziranih darivatelja koja iznosi 33,5 na milijun stanovnika, hrvatska transplantacijska medicina danas je na vodećem mjestu u svijetu. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija našu zemlju proglasila Regionalnim zdravstvenim centrom za razvoj programa darivanja i transplantacije organa u okviru Zdravstvene mreže zemalja jugoistočne Europe. Inače, Hrvatska je od 2007. članica Eurotransplanta, međunarodne organizacije za razmjenu organa.

Transplantacijski program RH uspješno je integriran te je potpuno usklađen sa zahtjevima i standardima Europske unije, pa naši građani danas imaju osiguranu dostupnost svih pa i najsloženijih, kombiniranih transplantacijskih usluga i jedno od najkraćih vremena čekanja na presađivanje u Europi i svijetu.

Najbolji kirurzi u Hrvatskoj

Među liderima po broju transplantacija svakako treba istaknuti Kliničku bolnicu Merkur s koje dolaze i (nedavno proglašeni od Ministarstva zdravlja) najbolji hrvatski liječnici – kirurzi Stipislav Jadrijević i Branislav Kocman. Oni su u vremenskom razdoblju od prosinca prošle godine do veljače napravili oko 70 različitih transplantacija. Danas se više od 90 posto transplantacija jetara u Hrvatskoj obavi upravo u ovoj bolnici. Jedini u Hrvatskoj imaju razvijen program istovremene transplantacije više organa, gušterače i bubrega, odnosno jetara i bubrega, a po broju transplantacija bubrega su na drugome mjestu poslije KBC-a Zagreb.

Raste potreba za transplantacijama

Prošlotjednim otvorenjem novouređenog Centra s pripadajućom infrastrukturom, koji se prostire na 3760 četvornih metara, u Kliničkoj bolnici Merkur odsad će se moći u znatno humanijim i kvalitetnijim uvjetima obavljati i najsloženiji transplantacijski zahvati na svijetu. U uređenje i opremanje Centra za transplantaciju Ministarstvo zdravlja je uložilo 74 milijuna kuna. Centar se sastoji od odjela s 27 kreveta, pet izolacijskih soba, jedinice za intenzivno liječenje, poliklinike i transplantacijskih ambulanti. Potreba za presađivanjem organa i tkiva naglo raste te je sve veći broj bolesnika kojima je zahvaljujući presađivanju omogućena najveća terapijska dobrobit. Procjenjuje se da u svijetu više od milijun osoba treba presađivanje organa, ali zbog nedostatka organa godišnje se obavi samo 100.000 takvih zahvata. No ono što se možda i premalo ističe jest činjenica da ne bilo ni uspješnih transplantacija, ni uspješnih kirurga da nema pojedinca koji se odluče na darivanje svojih organa i tkiva. Odluka o darivaju dijelova tijela poslije smrti voljene osobe nosi iznimnu etičku vrijednost. To je plemenit čin i izraz solidarnosti i ljubavi prema bližnjemu. Iako s jedne strane nijedno polje medicinske znanosti i prakse nikada nije pokrenulo takve etičke dvojbe i rasprave kao prikupljanje i presađivanje organa s umrlih osoba, s druge strane ono istodobno najviše objedinjuje svjetske religije zbog naglašenog izraza solidarnosti, altruizma i dobročinstva. Čak je i najomiljeniji papa u povijesti papa Ivan Pavao II. jednom prilikom izjavio: “Sve što može poslužiti živomu grijeh je pokopati” i time utjecao na svijest milijardi ljudi u svijetu o važnosti darivanja organa.

Zakon pretpostavljenog pristanka

Iako naša zemlja ima zakon tzv. pretpostavljenog pristanka, što znači da su svi građani Hrvatske mogući darivatelji ako se nisu tome protivili, ako se obitelj umrle osobe izričito protivi darivanju organa, njihova se želja poštuje. Obitelj koja je upoznata s pozitivnim stavom preminule osobe o darivanju dijelova tijela nakon smrti uglavnom poštuje želju umrlog i ne protivi se eksplantaciji. Nažalost, u praksi obitelj u većini slučajeva nije upoznata sa stavom umrlog člana o darivanju organa, što potvrđuje i interno istraživanje Hrvatske udruge Transplant. Naime, prema većini anketa, očito je
da hrvatska javnost podupire darivanje organa, no veliki broj građana istodobno priznaje kako nije upoznao svoje bližnje s osobnim stavom, pa je odlučivanje o darivanju organa otežano. Stoga je iznimno važna uloga medija koji posljednjih godina znatno podižu svijest o važnosti doniranja organa. Veliku ulogu u tome je imala i Zaklada ‘Ana Rukavina’ stvaranjem Javne banke krvi iz pupkovine te upoznavanje javnosti s iznimnom važnošću transplantacije matičnih stanica iz koštane srži ili krvi, što je pružilo
nadu u izlječenje brojnih za život opasnih bolesti.

Kako do donorske kartice?

U Hrvatskoj danas živi oko 4000 osoba s presađenim organima. Na presađivanje organa čeka nešto više od 300 osoba, a godišnje umre više od 200 ljudi ne dočekavši transplantaciju. Zato je važno da svi koji su suglasni s darivanjem svojih organa nakon smrti za početak potpišu donorsku karticu. Tu poruku danas organizacija Hrvatske donorske mreže nastoji proširiti preko više od stotinu suradnih organizacija u zemlji i inozemstvu te više od osamdeset punktova diljem Hrvatske s aktivistima koji su stalno ili povremeno uključeni u aktivnosti na području cijele zemlje. Hrvatska donorska kartica pod motom ‘Život na dar’ u opticaju je od 1996. godine te je preporučuje i Ministarstvo zdravstva kao službeno sredstvo za javno promicanje darivanja organa u svrhu liječenja. Danas je ova kartica jedina ‘evidencija’ kojom svatko od nas, tko to želi, može potpisati svoju suglasnost za života da poklanja svoje organe nakon smrti. Kartica se može dobiti u društvima Hrvatskog Crvenog križa, kod liječnika obiteljske medicine, u Republičkom referalnom centru za transplantaciju i tipizaciju tkiva na KBC-u Zagreb, odnosno na Rebru, na bijeli telefon MZSS 0800 200 063 ili se možete obratiti na e-mail: hdm.hrv@gmail. com.

Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva, slavi se upravo na današnji dan – 26. svibnja.

Što je Eurotransplant?

Eurotransplant (www.eurotransplant.org) je međunarodna organizacija čija je zadaća raspodjela organa za presađivanje primateljima iz zemalja članica. Utemeljen je 1967., a sadašnje članice su Hrvatska, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Slovenija i Austrija. Premda se aktivnost Eurotransplanta proteže na razmjenu gotovo svih organa koji se presađuju (jetra, srce, crijevo, gušterača, bubreg), većina aktivnosti odnosi se na bubreg, jer najveći broj kandidata za presađivanje organa čine bolesnici s kroničnim zatajenjem bubrega. Članstvom u Eurotransplantu neće se, primjerice, povećati broj transplantacija bubrega u Hrvatskoj, ali će se olakšati presađivanje osobama koje su senzibilizirane na tkivo drugih osoba, jer će se za takve pacijente lakše pronaći pogodan mrtvi darivatelj izvan granica Hrvatske. Novost je i promjena kriterija za dodjelu bubrega, jer se kandidati svrstavaju u nekoliko skupina prema hitnosti i broju bodova koje kandidat stječe. Bodovi se izračunavaju prema tkivnoj podudarnosti, prema duljini razdoblja na dijalizi, s obzirom na status visoke hitnosti i na dječju dob.

Hrvatska donorska mreža

Hrvatska donorska mreža (www.hdm.hr) je organizacija koja se bavi promicanjem postmortalnog darivanja organa radi presađivanja, edukacijom zdravstvenih profesionalaca i bolničkog osoblja na području eksplantacije, poznavanja dijagnostike moždane smrti, tretmana donora organa, edukacijom transplantacijskih koordinatora, organizacijom prikupljanja organa i promidžbom transplantacijske medicine uopće. Osnovana je 1996. godine u Puli, gdje joj je i danas sjedište. Od osnutka je u opticaju i Hrvatska donorska kartica pod motom ‘Život na dar’. Donorska kartica je još uvijek jedino sredstvo u Hrvatskoj kojom osoba za života može, poklanjanjem svojih organa nakon smrti, izraziti svoju visoku društvenu odgovornost, solidarnost i dobročinstvo. Važno je istaknuti da je upravo zahvaljujući ovoj kartici dosad spašeno iznimno mnogo ljudskih života.

Tekst: Nikolina Petan
Foto: Profmiedia

Preporučujemo

Komentari