U 14 dana moguće je poboljšati ten, riješiti se nadutosti, uspostaviti hormonski balans..., a sve samo ako prednost date alkalnim namirnicama. No to ne znači da ćete se trebati odreći onoga što najviše volite. Ključ je u pravilnim omjerima
Ako znate da u samo 14 dana možete poboljšati vitalnost, ten, tonus kože i sjaj kose, ali i početi mršavjeti, usporiti starenje, umanjiti bolove mišića i kostiju, uspostaviti hormonski balans, unijeti ravnotežu u svoj probavni sustav i vratiti tijelo u njegovo prirodno stanje… vjerujemo kako ćete u dahu pročitati ovaj tekst, inspiriran novim izdanjem Školske knjige naslova ‘Alkalna prehrana’ dr. Stephana Domeniga. A sve kako biste shvatili u kojoj mjeri prehranom utječemo na svoje zdravlje, na to hoće li naše tijelo biti alkalno ili kiselo. I tu vrijedi isto ono što i za prirodu. Naime, kao što kiselo tlo ne može donijeti bogati urod, tako ni kiseli okoliš u našem tijelu ne može pridonijeti normalnom funkcioniranju organizma, a samim time ni zdravlju.
Dvotjedna alkalna kura
Naše stanice, tkiva i organi trebaju imati blago alkalan pH (između 7,3 i 7,5) kako bi uspješno funkcionirali. Nažalost, zbog suvremenog načina prehrane, pH je obično mnogo niži odnosno kiseliji, zbog čega se osjećamo umorno, bezvoljno, naduto… općenito loše. A kako s godinama tijelo postaje kiselije, to dovodi do brojnih zdravstvenih poteškoća i bolesti: sindroma iritabilnog crijeva, kandidijaze, alergija na gluten i neke druge sastojke u hrani, dijabetesa, pretilosti, srčanih bolesti, gubitka pamćenja… No kako uopće znati pH tijela? Odgovor otkrivaju testne trakice za slinu ili urin. A otkrivaju ga i ovi simptomi: zatvor ili nadutost, manjak energije i koncentracije, problemi s težinom, loš ten i suha, beživotna kosa bez sjaja, bolesti desni, karijes i neugodan zadah, česte hunjavice i prehlade, bolovi u mišićima i zglobovima. A i mnogo toga što prihvaćamo kao dio starenja – ovješena koža, ukočeni zglobovi, bolovi u mišićima, kronična bolest, mentalno propadanje, osteoporoza – zapravo su problemi koji nam govore da je naše tijelo previše zakiseljeno. Upravo zato potrebno je podvrguti se dvotjednoj alkalnoj kuri koja podrazumijeva promjenu prehrane na način da povećate unos alkalnih namirnica, odnosno da dvije trećine onoga što pojedete bude alkalno i samo jedna trećina kiselo, ali i da vam ta načela postanu dio životnog stila.
Riječ je o programu zamjenjivanja loših navika dobrima, medicinski dokazanom pristupu utemeljenom na znanstvenim spoznajama koji sadrži sve potrebno da tijelo vratite u njegovo prirodno zdravo stanje.
Važno je obraćati pozornost ne samo na ono što, već i kako jedemo i kako se nakon toga osjećamo. Važno je jesti svjesno, svaki put odvojiti barem 30 minuta za jelo, hranu dobro prožvakati (najmanje 30-ak puta) prije nego progutamo, ne žuriti sa sljedećim zalogajem kako ne bismo preopteretili želudac… a nakon što završimo s jelom, poželjno je ostati opušteno sjediti nekoliko minuta. Zašto je važno kako jedemo? Zato što naš želudac reagira na svaku vrstu stresa, emocionalnog i tjelesnog pa tako ako smo pod stresom prestaje raditi učinkovito. Naime, tada dobiva informaciju da radimo nešto drugo, a ne da jedemo te zaustavlja probavni proces dok se stanje ne popravi. Budući da probava počinje u ustima te usitnjavanje hrane na manje, mekše dijelove pomaže probavnom sustavu da je bolje preradi, polagano i svjesno jedenje u konačnici će rezultirati time da se nakon obroka ne osjećamo tromo. Zato je ključno da hrana u ustima ostane dovoljno kako bi se dobro pomiješala sa slinom, važnim probavnim sokom koji priprema ostatak probavnog sustava za dolazak hrane. Osim toga, istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu sporo jedu manje te stoga nemaju višak kilograma. S obzirom na to da se dok jedemo mozgu šalje poruka da postajemo siti, prebrzo jedenje govori upravo suprotno pa će mozak misliti kako smo još uvijek gladni. Prebrzim jedenjem nećemo osjetiti pravi okus hrane i razviti osjećaj zadovoljstva koji je iznimno važan.
Važno je i što jedemo kako bismo izravno utjecali na kiselo-alkalnu ravnotežu, odnosno važno je birati svježu, sezonsku, domaću hranu najbolje kakvoće. Najvažniji obroci u danu trebali bi biti doručak i ručak, a sirovu hranu koja je vrlo hranjiva, ali se teže probavlja, ne bismo smjeli jesti nakon četiri poslijepodne.
Kako probavljanje hrane u želucu može trajati i do četiri sata, važno je i pustiti da prođe dovoljno vremena do sljedećeg obroka. Između obroka treba piti vodu, biljne ili povrtne čajeve, no nikako se ne preporučuje piti za vrijeme jela. Baš poput alkalne hrane i alkalna voda (s pH vrijednosti većom od 7) može neutralizirati posljedice previše kisele prehrane. A pripremiti je možete uređajem za ioniziranje ili tako da joj jednostavno dodate malo sode bikarbone ili pak u čašu tople vode iscijedite nekoliko kapi limuna ili limete koji, premda kiseli, u organizmu djeluju alkalno. Stoga je poželjno svaki dan započeti toplom vodom s limunom.
Osim činjenice što, kako i kada jedemo, važno je redovito vježbati i u tome biti umjeren. A kako bi se tijelo oporavilo, potrebno je i omogućiti želucu da predahne, bilo postom, bilo smanjivanjem količine hrane i uzimanjem nutritivno korisnije hrane. Sve ovo temeljna su načela dvotjedne alkalne kure za koju se valja dobro pripremiti. Od kuhinjske opreme potrebni su vam: posuda za kuhanje na pari, lonac za juhu, tave s neljepljivim dnom, ribež, mlinac, blender, sokovnik, noževi i cjediljka. Nabavite osnovne nekvarljive alkalne namirnice, od žitarica: zob, proso, kvinoju, kuskus, bulgur i heljdu, od suhog voća: smokve, marelice, šljive, od sjemenki: koromač, korijandar, kim, suncokret, sezam, buču, lan i kumin, od začina: papriku, muškatni oraščić (u komadu), kamenu ili morsku sol, papar, curry, cimet, od ulja: maslinovo, laneno, bučino, kokosovo i orahovo, od orašastih plodova: bademe, pinjole, brazilske orahe i orahe te sodu bikarbonu, med ili javorov sirup te integralne krekere. Povrće kupujte na tržnici, voće samo kad je doista zrelo (osim lubenice), od mesa samo najkvalitetnije i nemasne komade – juneće odreske, lungić, janjeće kotlete i but, piletina neka bude domaća jer ima više teksture i okusa, a svježa riba uvijek je bolji izbor od zamrznute. Premda je po definiciji svako meso kiselo, svježe je manje kiselo od suhomesnatih proizvoda pa se tijekom alkalne kure preporučuje meso jesti svaki drugi dan.
A kako je riba izvor bjelančevina koje nisu alkalne, u kombinaciji s alkalnim povrćem može se uklopiti u alkalnu kuhinju. Za alkalnu se kuru nadalje preporučuje mladi bijeli kravlji, kozji ili ovjčji sir od nepasteriziranog mlijeka kako bi se sačuvale hranjive tvari. Preporučuje se izbjegavanje proizvoda s kvascem koji potiče kiselost u organizmu koja može stvoriti uvjete za infekciju kandidom. Alternativa može biti beskvasni kruh. Umjesto šećera upotrebljavajte zamjene poput stevije. Tu i tamo je u redu popiti šalicu svježe mljevene kave, no zato izbjegavajte alkohol, premda je povremeno u redu popiti organski proizvedeno pivo bez aditiva i konzervansa.
I jako je važno kuhati! Tako obavezno sačuvajte vodu u kojoj ste kuhali povrće i uvijek ćete imati svjež temeljac za poširanje ili juhu kojom ćete povećati hranjivost jela. Umjesto prženja, poširajte ili kuhajte na tihoj vatri jer ne samo da je to zdravije, hrana pržena u dubokoj masnoći zakiseljuje organizam. Za meso je tako bolji izbor roštilj, povrće je bolje kuhati na pari nego u vodi, a pečenje je, kada ste na alkalnoj kuri, prihvatljivo. Začinsko bilje koristite što više, no imajte na umu kako primjerice bosiljak uopće ne podnosi toplinu pa ga jelu dodajte u posljednjoj minuti. Pripremom gustih povrtnih juha i umaka najbrže ćete iskoristiti hranjive tvari iz povrća, s obzirom da se tako pripremljeno povrće lakše probavlja nego kad je pripremljeno u komadu. Međutim, time se vodite samo za obroke u kasnijem dijelu dana. Naime, vlakna u hrani važan su aspekt jela, jer ona tijelo uče probavljati te je u tom pogledu bolje jesti povrće i voće u komadu. Primjerice, ako poželite naranču, vjerojatno ćete pojesti jednu, no ako poželite napraviti sok, trebat će vam tri do četiri naranče. Sok u usporedbi s nekoliko kriški voćke predstavlja veliku količinu hranjivih tvari, no probavnom je sustavu lakše s kriškama negoli s čašom soka. Premda će vam ona dati puno više vitamina, tijelo ih u neće moći iskorititi. Upamtite i da su konzervansi u hrani kiseli (to su obično sol, šećer, ocat i drugi aditivi), stoga je važno koristiti svježe sastojke i kuhati.
Osim namirnica i kuhinjskih pomagala, važno je pripremiti i sebe prije početka alkalne kure. Tako tjedan dana prije treba smanjiti unos kave, alkohola i gaziranih napitaka, odustati od brze i gotove hrane te grickalica, izbaciti šećer, osobito rafinirani i naviknuti se da svaki dan popijete najmanje dvije litre vode. Osim toga, navečer uvedite navike opuštanja, primjerice otiđite u šetnju nakon večere (ovo je osobito važno učiniti večer prije početka kure), čitajte ili dva sata prije počinka pripremite toplu kupku. Dok ste na alkalnoj kuri neka vam ove aktivnosti uđu u dnevnu rutinu: prije kupanja ili tuširanja nježno iščetkajte kožu kako biste odstranili mrtve stanice, otvorili pore, potaknuli limfni sustav i pojačali cirkulaciju; isperite usta lanenim uljem kako biste očistili zubno meso od toksina i zaštitili desni od bolesti (nekoliko minuta ga zadržite u ustima ); odvojite trideset minuta za vježbanje te pazite na hidrataciju tijela iznutra.
Po svršetku alkalne kure iznenadit ćete se koliko se zapravo zahvaljujući prehrani, možete dobro osjećati. Stoga neka ova načela postanu dio vaše životne rutine.
Komentari