Detoksikacijska dijeta ne zagovara post, nego uravnoteženu prehranu. Savjetujemo vam kako očistiti organizam i dovesti ga u ravnotežu, a da pritom ne gladujete
Razdoblje pretjeranog unosa hrane i pića je iza nas pa je naš organizam zasićen hranom bogatom mastima, šećerom i soli te alkoholnim pićima. Naše se tijelo neprestano čisti i izbacuje štetne tvari i metabolički otpad. Prirodni sustav detoksikacije uključuje jetra, kožu, pluća, bubrege, crijeva i limfni sustav, a toksini se oslobađaju kroz mokraću, stolicu, znoj i izdisanje. Iako ne postoje znanstveno utemeljeni dokazi da detoksikacijske dijete imaju učinak veći od onog koji nam pruža vlastiti organizam, postoje znakovi poremećaja ravnoteže u organizmu koji nam ukazuju na to da je potrebno nešto poduzeti kako bismo se bolje osjećali. Česte prehlade, umor, natečenost, probavne tegobe, tamna i mutna mokraća i nečista koža simptomi su koji ukazuju na to da je našem organizmu potrebna promjena, i to ponajviše prehrambenih navika.
‘Klasičan pristup detoksikaciji je post, tj. gladovanje. Tijekom posta često je prisutan osjećaj mučnine koji zagovornici takva pristupa smatraju posljedicom oslobađanja toksina, ali on je posljedica neuzimanja hrane ili organizam može proživljavati simptome ovisničke krize jer se ne konzumira npr. kofein. Kvalitetna detoksikacijska dijeta ne zagovara post, nego uravnoteženu prehranu koja neće dovesti do nutritivnih deficita. Preskakanje obroka i gladovanje tijekom dana najčešće rezultiraju nepotrebnim prejedanjem. Trebalo bi izbjegavati brze detoksikacijske programe i odabrati uravnoteženi pristup. Zdravim prehrambenim navikama olakšavamo posao jetrima – glavnom čistaču organizma. Gubitak tjelesne mase i bolje raspoloženje nakon detoksikacije rezultat su poboljšanja prehrambenih i životnih navika’, kaže mag. nutricionizma Ivana Bečić i otkriva korake uspješne detoksikacije.
‘Pri detoksikaciji je potrebno povećati unos vitamina C, vitamina E i polifenola te drugih antioksidansa. Svježe voće i povrće dobar su izvor vitamina C i biološki aktivnih spojeva koji imaju antioksidativni učinak, dok su biljna ulja i orašasti plodovi dobar izvor vitamina E’, navodi nutricionistica. Ako želite biti sigurni da je vaš detoksikacijski program dobar, u prehrambeni jelovnik uvrstite zeleno lisnato povrće, mrkvu, limun, suhe šljive, celer, brokulu, češnjak, luk, poriluk, prokulice, kupus, cvjetaču, ciklu, đumbir, ananas, jabuke te zob i ječam. Rad jetrenih enzima potiču kupus, kelj, raštika, rotkvice i rikula, koji ujedno pomažu čišćenju organizma od potencijalnih kancerogenih tvari i uklanjanju otpadnih tvari. Detoksikacijska dijeta treba sadržavati što manje industrijski prerađene hrane, a što više svježih namirnica i obroka pripremljenih blagom termičkom obradom poput kuhanja, pripreme na pari i pirjanja.
‘Treba izbjegavati suhomesnate proizvode, slatkiše, kavu i alkohol. Tijekom detoksikacije, ali i svaki dan, jedan od najvažnijih koraka prema boljem zdravlju je pijenje dovoljne količine vode koja pomaže koži, bubrezima i jetrima pri oslobađanju od toksina. Voda je prijeko potrebna za sve fiziološke funkcije, a treba imati na umu i to da osjećaj žeđi nastaje kada je dehidracija već nastupila u organizmu, stoga treba redovito piti tijekom cijelog dana. Fizička aktivnost vrlo je važan segment ne samo detoksikacijskog režima nego i kvalitetnih životnih navika koje pridonose zdravlju i djeluju blagotvorno na organizam. Dobra tjelovježba počinje ispravnim disanjem. Disanje je način unošenja kisika koji krvlju dolazi do svih stanica u tijelu te izbacivanja ugljikova dioksida i otpadnih produkata. Većina ljudi diše plitko, koristeći samo manji dio pluća, dok dublje disanje može bolje pokrenuti organizam, čak i popraviti naše raspoloženje. Aerobne vježbe (trčanje, vožnja biciklom, rolanje itd.) potiču krvotok, jačaju srce i pluća te im omogućuju bolji rad. Usto ubrzavaju izmjenu plinova u stanicama. Kad su mišići aktivni, poboljšava se i rad limfnog sustava. Aktivnosti poput joge i pilatesa također djeluju vrlo povoljno na organizam jer istežu i jačaju mišiće i organe. Uza sve fiziološke prednosti, tjelovježba pozitivno utječe i na mentalno zdravlje. Među brojnim sportovima, vježbama i tehnikama koje su nam na raspolaganju svatko može pronaći nešto za sebe, neovisno o dobi, sklonostima i kondiciji’, smatra Ivana Bečić.
Uvrstimo li u svoj život zdrave i kvalitetne navike, možemo biti sigurni da naš organizam neće biti opterećen, a dobrim planiranjem odradit ćemo velik dio posla. Svaki dan trebamo znati što ćemo jesti tijekom iduća 24 sata. U tri do pet dnevnih obroka treba uvrstiti cjelovite žitarice, voće, povrće, nemasno meso, mliječne proizvode, biljna ulja, sjemenke i orašaste plodove.
Komentari