Nova zvijezda među antioksidansima

Za kloforil se kaže da je sunce u tekućem obliku. On se brine o našem tijelu poput najbrižnije majke, liječi i čisti sve organe te uništava razne unutarnje neprijatelje - patogene bakterije, gljivice, čak i stanice raka! Upoznajte novu zvijezdu među antioksidansima...

Da je zdravo jesti zeleno, znaju već i djeca u vrtiću. No tek je posljednjih godina otkriveno da je klorofil, najbrojniji pigment u biljkama (koji im daje zelenu boju), pravi fenomen kad je u pitanju ljudsko zdravlje. Iako su za neka otkrića vezana uz klorofil dodijeljene čak dvije Nobelove nagrade (dr. Richardu Wilstatteru davne 1915. godine i dr. Hansu Fisheru 1930. godine), njihova otkrića o tome kako je klorofil po svojoj kemijskoj strukturi gotovo identičan hemoglobinu u crvenim krvnim stanicama kao da tek u naše vrijeme dobivaju na snazi i važnosti.

Od pedeset atoma koji su sastavni dio tih dviju molekula samo su dva različita: željezo je središnji atom hemoglobina, a magnezij klorofila, pa je otkriće da unošenjem klorofila u organizam on obavlja funkciju hemoglobina (koji čini 75 posto naše krvi i donosi kisik u krv), doista vrijedno Nobelove nagrade!

Moćni antioksidansi

Klorofilom je najbogatije tamnozeleno lisnato povrće: špinat, blitva, peršin, zelena salata, mahune, poriluk, endivija, kupus i kelj. No tijekom zrenja i obrade hrane događa se razgradnja klorofila (pod utjecajem svjetla, topline i kiselina), kao i tijekom skladištenja proizvoda od biljaka. Čak i kratkotrajna obrada hrane pri visokim temperaturama (npr. blanširanje) daje produkte klorofila koji su svjetlije boje i gube svoje vrijednosti. Zato konzumacija klorofila u izvornom obliku ima iznimnu važnost za naše cjelokupno zdravlje. Istodobno, vrlo je bitno znati da klorofil i njegovi produkti razgradnje mogu djelovati kao antioksidansi ili prooksidansi. Hoće li oni djelovati pozitivno ili negativno na naše zdravlje, zapravo ovisi o puno faktora: o sorti biljaka, stupnju zrenja, klimi, kemijskom sastavu hrane te prisutnosti ili odsutnosti oksidansa ili antioksidansa.

Životno važni procesi u tijelu

‘Mnogi ljudi zbog svojeg načina života nemaju vremena, pa onda i naviku, jesti polagano, u miru, te dobro sažvakati hranu. A to je posebno važno upravo kod zelenih biljaka jer je celuloza tih biljaka jaka i treba je temeljito sažvakati do kremastog stanja. Samo tako sažvakana hrana omogucuje laganu probavu i apsorpciju u metabolizmu izmjene’, objašnjava mag. pharm. Seida Iličić, voditeljica Odjela regulative u Biovegi, i napominje kako je, osim načina jedenja, važan i način pripreme hrane. Sirova hrana  najbolji je oblik konzumiranja. ‘Ta hrana čini naš organizam alkalnim, što je iznimno bitno za  zdravlje. Naime, danas većina ljudi ima pH-faktor od 5 do 6, što ukazuje na kiselost organizma i veći rizik za razvoj bolesti. Alkalni pH-faktor 7 i viši jako je važan u enzimskoj katalizi životno važnih procesa u tijelu’, objašnjava mag. pharm. Iličić.

Prema tome, klorofil ima iznimno važnu ulogu u našem probavnom sustavu. Naime, da bismo mogli uživati u optimalnom zdravlju, u crijevima moramo imati 80-85 posto ‘dobrih’ bakterija. One stvaraju mnoge prijeko potrebne hranjive tvari za naše tijelo, uključujući vitamin K, vitamine skupine B, korisne enzime i druge tvari od vitalne važnosti. Te ‘dobre’ ili aerobne bakterije rastu u prisutnosti kisika, koji im je potreban za stalni rast i opstanak. Ako u stanicama nema dovoljno kisika, ‘loše’ bakterije nadvladat će dobre i početi bujati, izazivajući razne infekcije i bolesti. Zato je od ključne važnosti održavati crijevnu floru zdravom. ‘Dobre’ bakterije lako mogu propasti zbog nebrojenih faktora, kao što su antibiotici, loša prehrana, prejedanje, stres itd. U tom slučaju možemo imati 80-90 posto ‘loših’ bakterija koje pune tijelo toksičnim kiselim otpadom. Kako klorofil sa sobom nosi znatne količine kisika, ima presudnu ulogu u podržavanju aerobnih bakterija. Dakle, što više klorofila konzumiramo, to će bolja biti naša crijevna flora i opće zdravlje. Bez dovoljno kisika razvijaju se simptomi slabe energije, lijene probave i lošeg metabolizma.

Biološko djelovanje klorofila

Razna istraživanja potvrdila su goleme pozitivne učinke klorofila na naš život i zdravlje. Tako je još davne 1940. godine u American Journal of Surgery dr. med. Benjamin Gruskin opisao sljedeće kliničke koristi od klorofila: uklanja neugodne mirise, neutralizira strep infekcije, liječi rane, ubrzava zacjeljivanje kože, liječi kronicni sinusitis, kroničnu upalu i infekciju uha, smanjuje proširene vene nogu, liječi čireve, eliminira impetigo (infekcije kože, op. a.) i ostale poremećaje, liječi upalu vrata maternice i vaginalne infekcije… U današnje vrijeme, kada je sve prisutnija pojava različitih oblika raka, djelovanje klorofila na naše zdravlje upravo je u ovom području dobilo iznimnu važnost. Naime, brojna istraživanja pokazuju da su prva linija obrane od karcinogena u prehrani i okolišu – tvari koje sprečavaju mutaciju gena. Brojne su antimutagene tvari dosad pronađene u voću i povrću, a od svih poznatih tvari iz riznice prirode, najsnažnije antikancerogeno svojstvo ima upravo klorofil! Sva istraživanja ukazuju na uspješnu prevenciju teških bolesti klorofilom te na nužnost njegova uzimanja u visokim razinama kroz hranu kod onih koji su oboljeli od raka kako bi kemoterapijski učinci bili učinkoviti. Iz toga proizlazi da su naše navike i stil života veliki neprijatelji našeg zdravlja. Teško ih je mijenjati jer to zahtijeva energiju koju nemamo, upravo zbog loše prehrane, razmišljanja i loše kvalitete života. Važno je to osvijestiti jer bolest ne utječe samo na nas nego i na našu okolinu. Stoga, za dobar početak zdravijeg života u prehranu treba uvesti što više zelenog voća i povrća, ali i dodatke prehrani bogate klorofilom – zelene magme, alge spiruline, chlorelle…

Tekst: Nikolina Petan
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Komentari