Gotovo 80% stanovništva odlazi na bolovanja zbog problema s kralježnicom koji su posljedica dugotrajnog sjedenja. Te se tegobe prvi put javljaju već kod prvašića
Prosječan građanin više od polovice dana provede sjedeći. Struktura radnih mjesta, ali i količina vremena koju nam ‘ukrade’ radna sredina, kao i način na koji provodimo slobodno vrijeme danas su se uvelike promijenili u odnosu na prije. Većina poslova danas je sjedilačkog tipa; mnogi ljudi gotovo nikamo ne idu pješice kad se vrate s posla, a ono malo slobodnog vremena opet provode statično unatoč sve glasnijim upozorenjima znanstvenika da dugotrajno sjedenje, čak i uz redovitu tjelovježbu, može, između ostalog, biti štetno za zdravlje kralježnice. I nije bitno gdje se sjedi – u uredu, školi, automobilu, ispred računala ili televizora – bitan je ukupan broj sati provedenih u sjedećem položaju. Duga je lista tegoba koje se javljaju zbog dugotrajnog sjedenja – od bolova u vratu, leđima i ramenima do glavobolja, trnaca u rukama i osjećaja težine i tromosti.
Prema statistikama, gotovo 80 posto stanovništva odlazi na bolovanja zbog akutnih ili kroničnih problema s kralježnicom.
Zašto su opasne 40-e?
Tijelo ne može podnijeti dugotrajna opterećenja ni prisilne položaje pa ono reagira napetošću koje prelazi u bolove i smetnje. Kod svakoga je to individualno no nakon 40-ih godina polako dolazi do degenerativnih promjena na koje možemo utjecati tako da ih usporimo i ublažimo. Važno je na vrijeme prepoznati simptome koji dulje traju i zahtijevaju intervenciju liječnika, terapeuta ili neke stručne osobe. Lakše smetnje pri dugotrajnom sjedenju su napetost u vratu, ramenom obruču, oko lopatice te uzduž kralježnice. One su najčešće takve da vježbama istezanja, laganim vježbama za poticanje cirkulacije i opuštanja te masažama i toplim tušem ili toplom kupkom nakon naporna dana mogu biti pod kontrolom. Fizikalna terapija, u slučajevima kad osim napetosti postoje i bolovi te trnci, svojim agensima može puno pomoći. Na raspolaganju su laser, elektroterapija, magnet, ultrazvuk, masaže, specijalne vježbe…
Laser je kratica za širenje svjetla stimuliranim zračenjem. Na fizikalnoj terapiji upotrebljava se terapijski laser, pri čemu su obvezne zaštitne naočale jer je takav laser potencijalno rizičan za oči, ali siguran za kožu. Indikacije su akutne i kronične bolesti, upalne i degenerativne reumatske bolesti te ozljede mekih tkiva i ligamenata. Osobe koje imaju tumor, trudnice u prva tri mjeseca trudnoće i oni s dijagnozom akutnog tromoflebitisa ne bi se smjeli podvrgavati laserskoj terapiji.
Elektroterapija uključuje primjenu električne energije radi liječenja. Postoji niskofrekventna elektroterapija (do 140 Hz), srednjefrekventna (do 4000 Hz) i visokofrekventna (od 0,5 do 3000 MHz). Najčešće indikacije za elektroterapiju su lezije perifernih živaca, reumatske bolesti, cirkulatorni poremećaji i bolesti krvnih žila. Elektroterapija se ne smije provoditi u slučaju akutnih upala, febrilnih stanja, malignih procesa, ako osoba ima dekompresirano srce i sklonost krvarenju.
Ultrazvuk emitira nečujan zvuk jer njegovu frekvenciju od 20 MHz čovjek ne može čuti. On djeluje mehanički (mehanička masaža tkiva), biokemijski (princip pretvaranja gel- stanja u sol-stanje, npr. kod miogeloza) i toplinski. Indikacije su kronične bolesti degenerativne prirode te bolovi i bolesti iz skupine izvanzglobnog reumatizma. Kontraindikacije su akutne upale i svježe ozljede. Postoji i terapija sonoforeza tijekom koje se lijek u organizam unosi ultrazvukom.
Terapija svjetlosnim zrakama, tj. infracrvenim zrakama, uključuje tzv. solux lampe. Indikacije su kronična izvanzglobna oboljenja, degenerativne bolesti, reumatske bolesti, neuralgije, psorijaza i Raynondova bolest. Kontraindikacije su akutna stanja i bolesti, sklonost krvarenju i preosjetljivost kože na UV zrake.
Tjelovježba nakon sjedenja za računalom
Pri dugotrajnom sjedenju za računalom valja voditi brigu o tome da je stolac udoban, da je primjerene visine u odnosu na stol te da je zaslon računala u visini očiju i optimalno udaljen od glave. Vrlo je važno što češće prekidati dugotrajna sjedenja šetnjama, ustajanjem i razgibavanjem ramena, glave, ruku – na taj se način tijelo neće zakočiti u nekom položaju. U uredu se diskretno mogu provoditi vježbe istezanja koje su vrlo korisne jer bude tijelo i omogućuju mu da prekine rutinu i opusti se. Bilo koji oblik rekreacije (lagane šetnje, trčanje, plivanje, ples, aerobika, fitnes ili vježbe za jačanje i opuštanje tijela) uvelike će smanjiti probleme osoba koje većinu dana provode sjedeći.
Čak i osobe koje genetski nemaju dobar koštano-zglobni sustav, nedostatke mogu kompenzirati, odnosno djelovati na mišiće, tjelesnom aktivnošću.
Komentari