Kvalitetu života određuju nam prehrana, fizička aktivnost, misli i emocije - redoslijed možemo i obrnuti, a gene možemo prevariti! Magistra farmacije Ivna Štulić o tome je napisala knjigu, a u njoj nam otkriva kako je stubokom promijenila loše navike, odbacila lijekove i u prirodi pronašla saveznika
Kada je magistra farmacije Ivna Štulić počela raditi u struci, mislila je da lijekovi liječe sve i bila je jako sretna što je odabrala tako human poziv. No godine i iskustvo te sve veća dostupnost informacija uvjerili su je da je zdravlje u našim rukama i da kvalitetu života ne određuju lijekovi nego prehrana, fizička aktivnost, um (misli i emocije), a geni se mogu ‘zeznuti’! Vijest o magistri koja ponekad umjesto lijeka preporuči malo više kretanja, salatu i žitarice umjesto šnicle ili orašaste plodove umjesto čipsa, brzo se proširila među brojnim ljubiteljima prirode i svima u potrazi za zdravljem, a kada je Ivna napisala knjigu ‘Nismo se rodili da budemo bolesni‘, vrlo je brzo postala jedna od najtraženijih na tržištu.
Težnja za životom u ravnoteži
‘Na pisanje knjige nagovorila me prijateljica Marijana. Dodatni poticaj bili su mailovi i pozivi onih kojima sam nekada pomogla. Osjećala sam silnu odgovornost prema svima njima, ali i prema onima koje nisam ni poznavala. Svakodnevno gledam mnoštvo ljudi koji nose višak kilograma, blijedi su i loše izgledaju, teško se kreću… Sjela sam za kompjutor i riječi su same dolazile! Uvijek sam težila za životom u skladu s prirodom, u ravnoteži. Kada sam počela raditi, vjerovala sam da lijekovi liječe sve, ali tijekom vremena uvidjela sam da to baš i nije uvijek tako! I sama sam ih svojedobno uzimala. Nisam bila zadovoljna svojim odrazom u ogledalu. I odlučila sam promijeniti život! Počela sam sa zdravijim odabirom namirnica, s više manjih obroka na dan i kretanjem! Hodanje smanjuje nervozu i stres – u to sam se uvjerila! Umanjuje i emotivnu glad, koja je najčešći uzrok debljanja’, otkriva Ivna Štulić. Ivnin najčešći savjet onima koji traže pomoć jest da treba voljeti sebe! Tada smo ispunjeni i sretni. I tada, dijeleći tu pozitivnu energiju, najviše možemo pomoći i sebi i drugima. Tvrdi da nikada nije kasno za promjene u životu, a isprike kao što su one ‘imam obitelj, djecu, zahtjevan posao…’ ne priznaje jer sve je to i sama prošla.
Promjena prehrane i stila života
‘Sve ovisi o nama samima. Naše tijelo ima sposobnost regeneracije, samo ako mu damo priliku mijenjajući način života, prehranu i svoje misli. Danas, sa svojih 65 godina, uvjerena sam u to. Zdrav čovjek
je sretan čovjek! Uvijek ima prostora za zamijeniti nezdravu namirnicu zdravom ili gledanje televizije šetnjom ili vježbom. Fizička aktivnost i zdrava prehrana vode i k zdravom umu, pozitivnom razmišljanju. Volim život. Dosada mi je nepoznata. I sada, u mirovini, dan mi je uvijek prekratak. Znatiželja i ljubav prema svemu što me okružuje pokreće me na najbolji mogući način. Uvijek dajem prednost dobroj knjizi, pozitivnom prijatelju, šetnji uz more. Planine su moja velika ljubav. I joga. Njima punim svoje baterije!’ objašnjava nam autorica knjige ‘Nismo se rodili da budemo bolesni’. Meso, priznaje nam, ne jede vec 30 godina. U povrću, voću i žitaricama nalazi sve što joj je potrebno. Mnogi misle da je tzv. zdrava hrana skupa. Ivna se nasmije i svakoga tada priupita: ‘Koliko možete kupiti prekrasnog povrća umjesto kilograma mesa? Koliko za cijenu jedne litre gaziranog pića ili alkohola možete kupiti voća? Ili orašastih plodova umjesto nezdravih grickalica?’
Prioritet: ulaganje u zdravlje
Ivna Štulić je uvjerena da nam kvalitetu života određuju: prehrana, fizička aktivnost, misli i emocije (redoslijed možemo i obrnuti), a gene možemo prevariti! Nasljednu sklonost nekim oboljenjima
promjenom života možemo zaobići! U životu je važno odrediti prioritete. ‘Svojim životnim prioritetom smatram ulaganje u zdravlje. Jedno cijelo poglavlje u knjizi posvetila sam vodi. Ona je glavni pokretač izmjena tvari u organizmu. Prenosi hranjive tvari u stanice i uklanja otpadne koji truju naš organizam. Ona je i eliksir ljepote i dragocjen melem. Radeći u ljekarni, često sam znala ispisati recept ‘2 litre vode na dan’ ili ‘izbjegavati sve bijelo i rafinirano (šećer, brašno, sol, mast)’, kaže Ivna. O svim tim namirnicama i njihovoj štetnosti piše u knjizi. I sve je potkrijepljeno recentnim znanstvenim istraživanjima. Namirnice koje preporučuje kao zamjenu su med, suho voće, rogač i stevija.
ALGA SPIRULINA – PRIRODNI ČISTAČ CRIJEVA I MOĆNI ANTIOKSIDANS
Ima Ivna i svoje ‘ljubimce’ među namirnicama. Često zna reći: da se igrom slučaja nađe na pustom otoku, sa sobom bi svakako ponijela algu spirulinu. Uz sve drugo (hrana, dodaci prehrani kao što su vitamin C i lutein), ona misli da je upravo ta alga pridonijela što je sačuvala stanice oka od degenerativnih promjena. Dioptrija joj je u šezdesetima gotovo ista kao u studentskim danima. Spirulina čini organizam lužnatim, hrani, detoksicira i prirodni je čistač crijeva (sadrži puno vitamina B12), bogata je željezom (oko 50 puta je bogatija od špinata), 25 puta više antioksidansa (beta-karotena) nego sirova mrkva, više bjelančevina od soje, mesa, ribe i jaja… Zbog sadržaja velike količine GLA kiseline krasi je naziv ‘majčino mlijeko planete’. Uz spirulinu organizam dobije gotovo sve hranjive sastojke,
pa ne čudi da je hrana za astronaute, sportaše, trudnice, malu djecu..
Žitarice – hrana za mozak
Omiljene žitarice mr. pharm. Ivne Štulić su proso, heljda, zob, kvinoja i amarant. Sve su to lužnate, bezglutenske žitarice koje neće izazvati upalne procese u našem tijelu. U knjizi su potanko navedeni i načini pripreme tih žitarica i jednostavni recepti. Tako je proso idealno za regeneraciju crijevne flore i jačanje imuniteta, a pored vrijednih vitamina i minerala zaslužno je i za stvaranje serotonina-hormona sreće. To je žitarica koju zovu hranom za mozak, a budući da sadrži i silicij (potreban za zdravlje kose, kože i noktiju) još se naziva i ‘žitaricom ljepote’. No valja pripaziti kod problema sa štitnom žlijezdom i konzultirati se s liječnikom. Hranjiv i ukusan kruh može se napraviti sa skuhanim prosom, heljdinim ili zobenim brašnom i dodatkom malo konopljina brašna koje daje zanimljivu zelenkastu boju. Pritom su nezaobilazne sjemenke lana, suncokreta ili bundeve, koje i okusom i hranjivim sastojcima oplemenjuju kruh. Heljda je korisna u mršavljenju, lako je probavljiva i bogata vlaknima. Po svom bogatstvu vitamina i minerala idealna je hrana za mozak i zdravlje srčano-žilnog sustava. Svoje će mjesto naći u kašama, kruhu, pecivu, varivima i palačinkama. Od ulja najbolja su ona ekstra djevičanska: bučino, maslinovo i kokosovo. U knjizi su spomenute i chia sjemenke, koje kao i konoplju spisateljica svrstava u ‘superhranu’!
Avokado, alge, goji bobice, češnjak, đumbir, kurkuma, klice, tek su neki od njezinih prijedloga za zdravu probavu, koja je ključ zdravlja! Uostalom, ayurvedska medicina kaže da su nepravilna prehrana i loša probava uzrok skoro svake bolesti.
Nikad nije kasno za preventivu!
Sjećajući se svojih mladih dana, autorica knjige ‘Nismo se rodili da budemo bolesni’ priznaje da je puno toga mogla spriječiti mijenjanjem načina života. Preventivu smatra najvažnijom. Bez obzira što nikad nije kasno promijeniti način života, najbolje je s tim započeti što ranije, u djetinjstvu! A onda se u 60-ima možemo osjećati puno bolje nego u 40-ima! Svojom vitalnošću i izgledom ona to najbolje dokazuje! Magistra Štulić svoje misli često potkrepljuje citatima poznatih znanstvenika, koji uz njezina osobna iskustva knjizi daju dodatnu težinu. Tako izdvaja citat američkog naturopata Herberta Sheltona: ‘Bolest ima samo jedan lijek, a to je: ukloniti uzroke oštećenja zdravlja. Dijetalna kura koja ne uklanja lošu naviku, ne ispravlja lakomost i pretjeranost, ne odgaja pacijenta da nadvlada svoje negativne emocije, ne uzima u obzir odmor i san, svježi zrak i sunce, tjelovježbu i čistu vodu, jednaka je liječenju penicilnom i streptomicinom.’ Zahvaljujući iskustvu, znanju i dalmatinskom smislu za humor, Ivna Štulić ponudila je knjigu koja će svojim pozitivnim nabojem sve pokrenuti. Sve ostalo ovisi o nama samima!
Mr. pharm. Ivna Štulić diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, a radni vijek uglavnom provodi u Bujama. Njezina knjiga ‘Nismo se rodili da budemo bolesni’ podijeljena je u 3 dijela: hrana, sport, um i emocije. U svakom dijelu knjige provlači se misao o skladu uma i tijela. Detaljno upućuje što treba a što ne treba koristiti u prehrani, što je potrebno za unutarnji mir te zašto se u prirodi nalaze istinske radosti zdravog života!
Komentari