Dodatni gubitak tjelesne tekućine pri nižim temperaturama može biti jednak kao i ljeti, i to zbog visoke potrošnje energije, mnogo slojeva odjeće i povećane potrebe za mokrenjem
Kako za hladnijih dana manje osjećamo žeđ, mnogi zaboravljaju na optimalan unos tekućine. Iako nije vruće, pa se manje znojimo nego ljeti, tekućinu i dalje gubimo – disanjem, preko kože, izlučevinama…
Dehidracija (stanje kada osoba izgubi više tekućine nego što ju je unijela u tijelo) moguća je i zimi, jer naš organizam pojačano gubi vodu i zbog viroze ili gripe. Osim toga, dodatni gubitak tjelesne tekućine pri nižim temperaturama može biti jednak onom u toploj klimi zbog visoke potrošnje energije, mnogo slojeva odjeće i povećane potrebe za mokrenjem. Usto, treba imati u vidu to da gubimo tekućinu i zbog toga što naš znoj brzo isparava na hladnome, suhome zraku. No je li voda doista toliko bitna za zdravlje i jesu li možda neprestani napisi o njezinoj važnosti i famozne dvije litre možda samo mit?
Postoji puno mitova o vodi. Jedan od njih vezan je uz pretjerano naglašavanje važnosti pijenja vode. Za razliku od hrane, vodu naše tijelo treba na svakodnevnoj bazi. Preživjet ćemo ako nekoliko tjedana ništa ne jedemo, međutim bez vode bismo umrli u roku od nekoliko dana. Posljedice manjka vode u tijelu doista mogu biti velike. Ako smo ozbiljno dehidirirali, gubimo fizičke i mentalne sposobnosti.
Probavne smetnje i manjak vode
Kod kronične dehidracije povećava se rizik od brojnih bolesti i zdravstvenih komplikacija. Neke od najčešćih su probavne smetnje – nadutost, mučnina, zatvor. Također, sve se češće stariji ljudi zaprimaju u bolnicu zbog narušenog zdravlja uzrokovanog nedovoljnim unosom tekućine. Iako je voda esencijalna hranjiva tvar u životu svakoga čovjeka, većina nas će ipak veće oduševljenje pokazati za hranom nego za tekućinom. Često nakon što popijemo čašu vode ili soka shvatimo da smo osjećali slabost zbog dehidracije.
Nije samo voda tekućina
Organizam većine ljudi u svijetu zapravo je zbog izostanka navike redovitog unošenja tekućine ili jednostavne zaboravljivosti nedovoljno hidratiziran. Dehidracija, dakle, može biti razlog zbog kojeg naše tijelo ne funkcionira kako treba, a posljedice su glavobolja, umor, dekoncentriranost i slabije fizičke sposobnosti. Gubitak vode koji iznosi oko dva posto tjelesne težine (oko 1 l) može jako loše utjecati na našu sposobnost pamćenja te na pozornost i motoričke kretnje, upozoravaju stručnjaci. Naglašavaju i to da se unos tekućine ne odnosi samo na vodu nego i na druga pića. I tekući obroci, prije svega juhe, također hidratiziraju tijelo. Nadalje, sva nealkoholna pića, uključujući i ona s kofeinom i teinom, opskrbljuju naše tijelo tekućinom. Konzumirajući različite vrste pića pomažemo organizmu da postigne optimalan stupanj hidratacije. Po definiciji, mislimo da će kava oštetiti naš organizam, ali regularno pijenje toga napitka ili čaja nema takav učinak. Jer, kofein sam po sebi nije štetan. Osobama koje rade u uredima i izložene su velikim mentalnim naporima dopušteno je piti kavu ili čaj. Jedan od argumenata protiv kave jest taj da je ona diuretik. Međutim, dokazano je da su diuretska svojstva kave mala.
‘Ne’ energetskim pićima
Ono pak što ne bismo trebali često uzimati, a kamoli smatrati korisnim unosom tekućine, jesu energetska pića. Ta pića, čija energija dolazi iz dvaju svojstava – jedan je kofein, a drugi tein – vrlo su popularna među mladim ljudima, posebice u europskim zemljama. Mogu nam štetiti ako pretjerujemo s količinom te ako ih miješamo s alkoholnim pićima. Uostalom, za prosječnu osobu koja nije izložena velikim fizičkim naporima to je previše šećera i kofeina odjednom. Po mišljenju strucnjaka, dobar izvor tekućine, osim vode, jesu čajevi, kava i prirodni sokovi te voće i povrće. Uz hidrataciju često vežemo samo tekućine, zanemarujući činjenicu da se i u krutoj hrani, osobito u voću i povrću, nalazi velika količina vode. Na vodu otpada tek polovica dnevnog unosa tekućine, a ostalo osigurava kruta hrana. Primjerice, jeste li znali da ćete više vode dobiti iz kilograma rajčica nego iz voćnog soka? U sezonskim namirnicama – narančama, ananasu, jabukama, kelju, kupusu, gljivama, zelenoj salati – nalazi se velika količina vode. Znatan izvor tekućine za organizam su i juhe i variva.
SIGNALI KOJI UPUĆUJU NA TO DA SMO DEHIDRIRANI
Uz već navedene simptome dehidracije, postoji još nekoliko pokazatelja koji upućuju na manjak vode. Žeđ je upozoravajući mehanizam koji nam govori da nismo uzeli dovoljno tekućine, ali je problem u tome što je to signal koji se javlja tek kada smo već dehidrirali. Jednostavan pokazatelj je boja urina. Što je ona tamnija, to je stupanj dehidracije veći. Optimalna boja urina je blago žuta. Preporučena dnevna količina vode (u hrani i piću) za žene su dvije litre, a za muškarce oko 2,5 litara. Te brojke mogu biti i veće, s obzirom na vrstu zanimanja, temperaturu i količinu vlage u zraku, količinu aktivnosti tijekom dana, prehranu…
KAKO HIDRATIZIRATI ORGANIZAM ZA HLADNIH DANA?
Pijte mnogo tekućine. Pijte redovito, čak i ako niste žedni, jer je osjećaj žeđi manje izražen kad je hladno, a to može dovesti do dehidracije. Izbjegavajte nošenje previše slojeva tople odjeće jer to može izazvati pojačano znojenje te gubitak vode i mineralnih soli. Iako je boja urina dobar pokazatelj hidratacije organizma, stres zbog hladnoće može prouzročiti pojačano izlučivanje razrijeđene mokraće. Hladan i suh zrak na otvorenome te grijanje u zatvorenim prostorima mogu prouzročiti gubitak vode iz kože, koja postaje suha i ispucana. Stresna tjelesna aktivnost na hladnoći može povećati gubitak vode zbog bržeg i dubljeg disanja.
Komentari