Kako je svaki treći rak debelog crijeva nasljedan, svatko tko u obitelji ima takvu bolest trebao bi početi s kontrolama nakon 25. godine. Najbolja prevencija je promjena životnih navika, prije svega prehrambenih
Broj oboljelih osoba od raka debelog crijeva iz godine u godinu rapidno raste (u svijetu se godišnje registrira milijun novih slučajeva!) pa je s vremenom bolest postala jedno od najučestalijih malignih oboljenja, osobito u razvijenim zemljama. Naime, ova vrsta raka znatno je rjeđa u azijskim i afričkim zemljama, ponajprije zbog životnih navika. I u muškaraca i u žena nalazi se na drugome mjestu najčešćih oblika raka (poslije raka pluća, odnosno raka dojke). Ukupno godišnje oboli oko 3000 osoba, a 1900 ih umre.
Liječnici smatraju da bi ovaj broj bio još veći da se ne ulaže veliki trud u razvoj novih metoda dijagnostike i liječenja, ali i u edukaciju i zdravstvene akcije i druge programe prevencije ranog otkrivanja bolesti koji uključuju i kolonoskopiju. Ova zloćudna bolest nastaje s unutarnje strane stijenke crijeva i najčešće, u 95 posto slučajeva, razvija se iz polipa. No, ako se polip pravovremeno odstrani, mogućnost stvaranja karcinoma znatno je otežana.
Rizične skupine
No, kako simptomi polipa gotovo i ne postoje, jedini način na koji se oni mogu otkriti jesu pretrage uzorka stolice (test na okultno krvarenje) i kolonoskopija u sklopu probirnog programa u koji se uključuju osobe iz rizične skupine (postojanje bolesti u obitelji, polipi, dugotrajni ulcerozni kolitis, odnosno upala crijeva) te sve one u dobi od 50 do 74 godine. Probiri se provode preko nacionalnih programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Moramo biti svjesni činjenice da svaka osoba starija od 50 godina nosi oko pet posto rizika za nastanak raka debelog crijeva do 74. godine. No i naš stil života (nepravilna prehrana, pretjeran unos alkohola, premalo kretanja) pridonosi nastanku tumora debelog crijeva.
PRAVILNOM PREHRANOM DOSKOČITE TUMORIMA
• Puno ribe na tjednom jelovniku
Stručnjaci preporučuju mediteransku prehranu bez puno masnoća, prženja, prerađene hrane i crvenog mesa, a s obiljem voća, povrća i ribe. Stoga i ne čudi da je upravo u Aziji i Africi ovaj oblik raka rijedak. Od njega obolijevaju osobe koje žive u zemljama obilja i koje jedu nezdravu, mahom brzu i industrijsku hranu. Morska riba (primjerice, losos) i hladnoprešana ulja, poput maslinova, sadrže nezasićene masne kiseline koje štite zdravlje žila i srca. Visok udio balastnih tvari u povrću, salatama i voću pozitivno utječe na probavu, kao i na crijevne prolaze te sprečava nakupljanje kilograma. Vrlo je važno voditi računa o prehrani i imati kontrolu nad kilogramima, jer višak kilograma, tj. debljina povećava rizik za pojavu karcinoma debelog crijeva za 30 posto.
• Manje crvenog mesa
U zemljama u kojima ljudi zbog svojih vjerskih uvjerenja ne konzumiraju goveđe meso (primjerice, u Indiji) rak debelog crijeva vrlo je rijedak. Bolest postoji u zemljama gdje se meso često jede. Studije potvrđuju vezu između svakodnevne konzumacije crvenog mesa (govedine, teletine, svinjetine, janjetine), kobasica i slanine s povišenim rizikom od raka crijeva. Potpuno odricanje od spomenutih namirnica ipak nije potrebno, jer treba jesti i u skladu s podnebljem u kojem živimo. Stoga ne trebate prestati jesti meso da ne biste oboljeli od karcinoma, nego samo smanjiti njegove količine. Primjerice, crveno meso ne bi se trebalo naći na tanjuru više od dvaput tjedno. Umjesto crvenog mesa radije odaberite ribu ili bijelo meso (puretinu, piletinu). Općenito, za zdravlje cijelog organizma preporučuje se uvesti barem dva bezmesna dana u tjednu. Na taj način ćete očititi tijelo od toksina, ali i prevenirati bolest.
‘OTROVNI UŽITAK’ NIJE PRIJATELJ CRIJEVA
• S alkoholom razumno
Alkohol otpušta u organizmu tzv. slobodne radikale, koji oštećuju sluznicu želuca i crijeva. Stoga žene ne bi trebale popiti više od 0,25 l piva ili 0,125 l vina dnevno. Muškarcima su dopuštene veće količine: 0,5 l piva i 0,25 l vina. Ove količine nisu sporne, no postoje i dani apstinencije. Napitci koji pogoduju zdravlju crijeva jesu, kao što već i pretpostavljate, voda i čaj.
• Recite zbogom pušenju
Vjerojatno znate da su cigarete jedan od najvećih ‘sponzora’ raka, i to ne samo na plućima nego i u crijevima. Prestanak pušenja smanjuje rizik od tih bolesti.
POBJEGNITE OD RAKA
• Kretanje barem pola sata dnevno
Studija provedena na minhenskom Tehničkom sveučilištu pokazala je da osobe koje hodaju svaki dan pola sata smanjuju rizik od raka debelog crijeva za 40 posto. Znanstvenici se slažu s tim da su tjelesne aktivnosti, poput vožnje biciklom, plivanja ili zumbe (odnosno svaki trening izdržljivosti, koji pritom zna biti i zabavan), ujedno i zaštitna mjera protiv ove dijagnoze.
NE MOŽE SE UTJECATI NA SVAKI RIZIČNI FAKTOR
• Nasljedni faktor
Svaki je treći rak debelog crijeva je nasljedan. Ako je netko u obitelji – baka ili djed, roditelj, brat ili sestra – obolio od raka crijeva ili zloćudnog tumora crijeva ili maternice, briga bi se trebala pojačati nakon 25. godine. Osim osoba s povećanim rizikom, s liječnikom bi o programu prevencije trebali razgovarati i oni koji imaju kronično-upalna oboljenja crijeva te dijabetičari.
• Dob – veći rizik dolazi sa starenjem
S godinama se povećava rizik od oboljenja. Budući da je rak debelog crijeva podmukao i dugo nema simptoma, rano otkrivanje bolesti iznimno je važno. Ako se ipak pojave, simptomi bolesti su probavne smetnje, krv u stolici, gubitak težine, anemija i opća slabost.
OTKRIVANJE I LIJEČENJE
• Kolonoskopija – neugodna, ali nužna
Iako i test na okultno krvarenje može pokazati sumnju na rak, točna dijagnoza bolesti potvrđuje se biopsijom za vrijeme kolonoskopije. Pomoću kolonoskopa, savitljivog steriliziranog instrumenta s optičkim vlaknima, moguće je ‘putovati’ crijevima i vidjeti na ekranu njihovo stanje – od upalnih procesa i krvarenja do izraslina, uključujući polipe i tumore. Kolonoskopija je nerijetko i terapija jer liječnik, pregledavajući stanje u crijevima, može odstraniti tumorske stanice direktno mini kliještima. U nas se počela prakticirati i virtualna, manje invazivna kolonoskopija uz pomoć CT-a i MR-a, koji daju sliku crijeva u više dimenzija. Liječenje raka ovisi o mnogo faktora – stadiju i mjestu gdje se nalazi te dobi pacijenta i njegovu općem zdravstvenom stanju. Obično se pribjegava kirurškom liječenju jer je ono najučinkovitije, a slijede kemoterapija i imunoterapija, odnosno uzimanje ciljanih bioloških lijekova. U uznapredovalom stadiju prakticira se široki kirurški zahvat koji može uključivati i odstranjivanje okolnih organa.
• Alternativa za kolonoskopiju
Kapsuloskopija je novost u dijagnostici raka debelog crijeva. Pacijent proguta mini kameru koja potom snimi stanje crijeva. U slučaju uočenih promjena preporučuje se kolonoskopija.
Tekst: Iva Ćurić/Lisa
Fotografije: Profimedia
Komentari