Čini vam se nemogućim da biste složene matematičke zadatke mogli rješavati bez papira, olovke ili kalkulatora. Zato je tu abakus - matematičke operacije na njemu nešto su poput čučnjeva ili sklekova za mozak
Manjak kognitivne inteligencije, tj. sposobnosti analiziranja, sintetiziranja, shvaćanja smisla problema i primjene stečenog znanja u novim situacijama glavni je krivac za neshvaćanje matematičkih zadataka. Srećom, i te se sposobnosti mogu izvježbati. Dobra memorija, pažnja, sposobnost vizualizacije
te, prije svega, praksa (tj. vježbanje i vježbanje) faktori su koji pridonose uspjehu u rješavanju matematičkih zadataka. Kada bi naši nastavnici imali drugačiji pristup učenju matematike i zadatke tumačili na djeci zabavniji i bliži način, ovaj predmet zasigurno ne bi bio toliki bauk. Jedan od tih zabavnih načina učenja matematike već od najranije dobi je primjena abakusa. On je i temelj zahvaljujući kojem djeca u kasnijoj dobi mogu ići i korak dalje, tj. u potpunosti primijeniti mentalnu aritmetiku, tvrdi Klaudija Ehmer Vorgić, koja je u Hrvatsku dovela metodu Brainobrain zahvaljujući kojoj djeca s lakoćom uče, poboljšavaju kapacitet mozga, koncentraciju, vizualizaciju, brzinu procesuiranja informacija…
Most između vizualnog i imaginarnog
“Mentalna aritmetika je način na koji se izvode osnovne matematičke operacije bez kalkulatora, papira i olovke ili računala. Izvođenje matematičkih operacija odvija se isključivo korištenjem misaonog procesa, a rezultat je vrlo mala mogućnost pogreške u izračunu. Na mentalnu aritmetiku ne treba gledati kao na alat s pomoću kojeg će djeca popraviti svoje ocjene iz matematike, već kao sredstvo koje potiče način na koji se djeca fokusiraju i razmišljaju. To je tehnika koja ujedinjuje i pojačava moć slušanja i razumijevanja te predstavlja most između vizualnog i imaginarnog”, pojašnjava Klaudija Ehmer Vorgić.
Snaga vrhova prstiju
Rezultati iz matematike poboljšat će se sami od sebe jer dijete usvaja mentalne vještine koje nisu vezane samo uz računanje. “Program počinje istodobno primjenom abakusa (računaljke) i auditivnog treninga, nakon toga slijedi mentalno usvajanje i postavljanje abakusa u mislima (vizualizacija), što dovodi do mentalnog izvođenja matematičkih operacija s vrlo malom mogućnosti pogreške i to u vrlo kratkom vremenu. Ono što abakus čini drukčijim i posebnim je njegova struktura i način rada; izgled abakusa je lako pamtljiv; kako svaki stupac ima svoju vrijednost, djeca lako stvaraju mentalnu sliku u glavi i mogu brzo i sigurno odraditi bilo koji matematički zadatak. Završeci (vrhovi) ljudskih prstiju su isprepleteni završecima neurona – oni šalju signale u mozak pa i u mraku ili zavezanih očiju znamo držimo li u ruci, primjerice, kamen ili četkicu za zube. Kako se abakus upotrebljava prstima, on stimulira rad mozga, pogotovo ako je ta aktivnost povezana s točno zadanim zadatkom ili se ponavlja u intervalima. Zato su matematičke operacije na abakusu nešto kao čučnjevi
ili sklekovi za mozak”, kaže Klaudija.
Komentari