Kako spriječiti vršnjačko nasilje te kako se s tim problemom nose stručnjaci i vlade u Europi i centralnoj Aziji neke su od tema dvodnevne međunarodne konferencije o prevenciji nasilja u školama
Konferenciju pod nazivom ‘Stop nasilju među djecom: od inspirativnih praksi do škola i zajednica bez nasilja’ organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ured UNICEF-a za Hrvatsku od 20. do 21. svibnja.
Konferencija je okupila brojne stručnjake iz Europe i svijeta koji se bave problemom vršnjačkog nasilja te provedbom i evaluacijom programa prevencije nasilja u školama, uključujući predstavnike Olweusova Instituta za prevenciju vršnjačkog zlostavljanja iz Norveške, ministarstava obrazovanja iz Bugarske, Kazahstana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije te UNICEF-ove stručnjake iz brojnih zemalja, ali i djelatnike škola, učenike, roditelje te stručnjake za zaštitu djece od nasilja i unapređivanje kvalitete obrazovanja.
Sudionicima konferencije u uvodnom dijelu obratio se ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar koji je istaknuo da je vršnjačko nasilje svugdje u svijetu velik izazov za obrazovni sustav, a za njegovo uspješno rješavanje potrebno je pružiti potporu svima koji u njemu sudjeluju. “Dokazao je to UNICEF-ov model prevencije nasilja koji je, nakon uspješne primjene u hrvatskim školama, zaživio i u drugim zemljama. Mislim da je za takve rezultate zaslužna činjenica da se u rješavanje problema uključio čitav obrazovni sustav, zajedno s roditeljima i širom javnosti koja je bila senzibilizirana za temu. Zahvaljujući njemu danas su se u Zagrebu okupili stručnjaci iz brojnih zemalja kako bi razmijenili iskustva, znanja i ideje od kojih će nam mnoge sigurno biti poticaj za buduće djelovanje prema zajedničkom cilju – školama u kojima se kontinuirano i predano radi na prevenciji nasilja u suradnji s čitavim društvom”, istaknuo je Mornar.
Istraživanja pokazuju da djeca koja su u školi izložena nasilju trpe posljedice poput slabog školskog uspjeha, niskog samopoštovanja, psihosomatskih simptoma, depresivnih tendencija i, u ekstremnim slučajevima, imaju sklonost agresiji ili samoubojstvu. Djeca koja se ponašaju nasilno u još su većem razvojnom riziku od one koja trpe nasilje. Primjerice, za dječake koji u školi maltretiraju drugu djecu tri je puta veća vjerojatnost da će počiniti kazneno djelo prije nego što navrše 24 godine. Zadnje domaće istraživanje, koje je 2014. objavio Centar za mirovne studije, a provedeno je na uzorku od 700 učenika, pokazalo je da je 79% posto učenika i činilo, ali i trpjelo nasilje svojih vršnjaka.
Na konferenciji je predstavljeno i englesko izdanje priručnika za provedbu programa ‘Za sigurno i poticajno okruženje u školama’ autorice Jasenke Pregrad. Program su u potpunosti osmislili hrvatski stručnjaci, a UNICEF ga je uspješno provodio od 2003. do 2012. godine. U programu je sudjelovalo 140 tisuća učenika i više od 15 tisuća učitelja. U 185 hrvatskih škola, uslijed provedbe programa, nasilje je prepolovljeno. Taj uspješan model prevencije vršnjačkog nasilja već je prepoznat i u Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj, Kazahstanu i Sloveniji.
“Ponosni smo na doprinos Hrvatske i njezinih stručnjaka u području zaštite djece od vršnjačkog nasilja. Za problem s kojim se bori cijeli svijet pronašli smo kvalitetno rješenje – preventivni program koji je u deset godina provedbe prepolovio nasilje među djecom u školama koje su u njemu sudjelovale. Njegova korisnost ubrzo je prepoznata i izvan hrvatskih granica. Provođenje tog programa ne bi bilo moguće bez velikog angažmana građana koji su donirali za UNICEF-ovu akciju Stop nasilju među djecom”, poručila je predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Valentina Otmačić. O ozbiljnosti problema vršnjačkog nasilja svjedoče globalni UNICEF-ovi podaci, prema kojima je između deset i 27 posto djece izloženo vršnjačkom nasilju koje je prisutno u svim dijelovima svijeta.
Konferencija je dio UNICEF-ove globalne kampanje o nasilju nad djecom ‘Učinimo nevidljivo vidljivim’ (eng. Making the Invisible Visible).
Foto: Gordan Dimić/UNICEF
Komentari