Danas je sve manje djece s ‘normalnom’ tjelesnom težinom – većina njih ima ili previše ili pak premalo kilograma. Zastrašujući je podatak da se svako četvrto dijete u razvijenim zemljama bori s težinom i da o dijeti razmišljaju već i šestogodišnjaci
Među roditelje današnjice uvlači se sve veći strah – ne samo onaj od lošeg društva u koje njihovo dijete može upasti ili općenito za budućnost i prosperitet nego i zbog sve češćih poremećaja u prehrani kojima su najmlađi pogođeni. Epidemija pretilosti, anoreksije, bulimije i kompulzivnog prejedanja se poput zaraze širi i na djecu. Primjerice, u zemljama zapadne Europe svako šesto dijete mlađe od 14 godina ima previše kilograma i tendencija debljanja je u porastu, no ono što još više plaši jest činjenica da će 80 posto djece s prekomjernom težinom isti problem imati i u odrasloj dobi.
Anoreksija kod četverogodišnjeg djeteta
U Hrvatskoj je 20 posto djece pretilo, a osam posto debelo. Posljedice dugogodišnje debljine, odnosno pretilosti, ogledaju se u povećanom riziku za dobivanje dijabetesa tipa 2, visokog tlaka, povišenog kolesterola, srčanog udara, karcinoma, pa i demencije. Na drugoj strani imamo drugi ekstrem: sve mlađa djeca imaju problema s unosom (anoreksija) i zadržavanjem hrane (bulimija) u organizam. Jedna bolnica u svijetu bilježi slučaj djeteta
koje je u dobi od samo četiri godine oboljelo od anoreksije, a nerijetki su pacijenti u dobi od samo osam godina. Ništa čudno: čini se da smo svoj strah i neprestano brbljanje o dijetama i komentarima o nečijem izgledu prenijeli na svoju djecu. Na to uvelike utječu i ‘ideali ljepote’ koji im se ‘serviraju’ kroz marketinšku industriju, modne kapanje, modeling… Nerijetko im se šalje poruka da mogu uspjeti samo oni koji, s medicinskog pa i estetskog stajališta, izgledaju premršavo, čak i anoreksično.
Ne brkajte pojmove!
Poremećaji u prehrani nerijetko su posljedica djetetove hipersenzibilnosti na sve ono što mu se događa (ismijavanje okoline, svađe i razvod roditelja…). Stoga je iznimno važno da se roditelji educiraju o problemima s kojima se njihova djeca susreću (a koji često nisu ni postojali tijekom njihova odrastanja), da znaju prepoznati kada njihova djeca doista imaju problema s prehranom
te da anoreksiju ne brkaju s nezainteresiranošću djece za jelo, kao ni pretilost s nekoliko kilograma viška koje dijete eventualno ima. Također, važno je znati kako pravilno hraniti svoju djecu da do problema ne dođe. Kako postići da dijete ima zdrav odnos prema
svome tijelu i da može sebe prihvatiti baš takvo kakvo jest? Pomažemo vam u tome, odgovarajući na najvažnija pitanja vezana uz poremećaje u prehrani.
NA ŠTO RODITELJI PRIJE SVEGA MORAJU PAZITI?
Zabrane neće donijeti puno ploda! Jer, stavljanjem veta na određene namirnice (primjerice, na slatkiše), one će u dječjim očima samo postati još privlačnije. To vrijedi i za ograničenja: tko se ograničava u određenim stvarima i, primjerice, uvijek jede povrće, može razviti pravu odbojnost pa i fobiju. Savjet: budite primjer djeci svojim načinom prehrane. Dodatni savjet: Puno je djece koja ne vole kuhano povrće i koja radije jedu pohane prutiće s povrćem ili zapečeno povrće sa sirom i vrhnjem. Stoga skuhajte povrće tako da bude hrskavo, a ne raskuhano, i napravite umak za djecu (od jogurta, rajčice…), da im bude primamljivije. Izbjegavajte priču koja će povezivati jelo s riječju ‘zdravo’ – to će kod djeteta stvoriti otpor.
KOLIKO KALORIJA NA DAN TREBAJU DJECA?
Tu ne postoji čvsto pravilo. Osim o djetetovu spolu i dobi, to ovisi i o njegovim životnim navikama. Ako je cijeli dan u pokretu i aktivno se bavi sportom, treba mu više energije koju će dobiti hranom. Vrijedi pravilo – što su djeca starija i više se kreću, to trebaju više kalorija. Dečki imaju veću potrebu za energijom nego djevojčice. Primjerice, osmogodišnjacima je potrebno oko 1900 kcal dnevno, a njihovim vršanjakinjama oko 1700kcal.
KAKO IZGLEDA ZDRAVA PREHRANA?
Djeca trebaju dva hladna i jedan topli glavni obrok. Je li topli obrok ručak ili večera, nije toliko bitno. Najvažniji je obrok svakako doručak – to može biti, primjerice, čaša mlijeka, kriška kruha sa svježim kravljim sirom i rajčicom. Topli obrok može biti povrće i puretina prženi u tavi ili špageti bolonjeze. Drugi hladni obrok može biti kruh s kuhanom šunkom i nakon toga jedan komad voća. Naravno, djecu treba poticati na konzumaciju međuobroka:
banana, voćni jogurt…
KOJE SU NAJVAŽNIJE NAMIRNICE ZA DJECU?
Svakodnevno: voće i povrće, kruh i pahuljice od žitarica (što manje prerađene), krumpir, tjestenina ili riža, mlijeko i mliječni proizvodi.
Više puta tjedno: jaja, mahunarke, (leća, grašak…). Najmanje jednom
tjedno: morska riba. Rjeđe: meso i životinjska mast. Izbjegavati: napitke s dodanim šećerom (sokovi, gazirana pića…), umjesto toga bolje je piti vodu, voćni špricer (kombinaciju mineralne vode i voćnog soka) i nezaslađeni voćni čaj.
TREBA LI DIJETE IĆI NA DIJETU KADA SE UDEBLJA?
Dok su djeca još u razvoju, stručnjaci za prehranu i liječnici
preporučuju izbjegavanje dijete. Umjesto toga, predlažu da dijete pokuša zadržati tjelesnu težinu, odnosno da je ne povećava ili pak da je naglo ne smanji. Ako su djeca jako pretila, roditelji bi svakako trebali otići liječniku po savjet.
ŠTO UČINITI KADA 11-GODIŠNJAKINJA GOTOVO NIŠTA NE JEDE
JER ŽELI POSTATI MODEL?
Većina djevojčica sanja o karijeri pjevačice ili manekenke, i u tome nema ništa loše, jer takve želje prate svako odrastanje. No kod neke djece to postane ozbiljan problem, odnosno opsesija. Neki dječji psiholozi predlažu sljedeći ‘trik’: nemojte odgovarati dijete od zanimanja kojim se u budućnosti želi baviti jer će mu se ono nakon toga činiti još poželjnijim. Bolje je ovako: jasno mu recite da ono nikada neće postići minimalnu visinu potrebnu za modela
(1,72 m) ako u toj fazi odrastanja započne s dijetom i ne bude redovito jelo.
Komentari