Oralna higijena kod djece

Prosjecni 12-godišnjak u Hrvatskoj ima čak četiri kariozna, izvađena i plombirana zuba, po čemu smo najlošiji u Europi. Zato je nužno educirati mališane o važnosti pravilne oralne higijene i redovitog odlaska stomatologu, ali na njima razumljiv način

Procjenjuje se da u Hrvatskoj gotovo 95 posto stanovnika ima neke patološke promjene kad je zdravlje
zuba u pitanju, bilo da je riječ o karijesu ili o lošem stanju zubnog potpornog tkiva. Pokazatelj oralnog zdravlja starije populacije je gubitak zuba, dok je kod mladih to KEP indeks. KEP je skraćenica od karijes, ekstrakcija, plomba, a predstavlja zbroj brojeva karioznih, izvaenih i plombiranih zuba. Prosječni KEP indeks dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj iznosi 4,8, po čemu smo jedna od najlošijih nacija u Europi, s obzirom da se u većini zemalja ta brojka kreće oko 1. Zbog svega toga vrlo je važno djeci približiti temu oralnog zdravlja i na njima jasan i razumljiv način demonstrirati važnost pravilne oralne higijene, ali ih i educirati o važnosti redovitih odlazaka stomatologu.

Mliječni zubi čuvaju mjesto trajnima

Inače, opća preporuka je da djecu treba odvesti na prvi pregled kod stomatologa već u dobi od godinu dana, kad rastu prvi zubići, jer što se ranije otkriju eventualni problemi i ortodontne anomalije, lakše će ih biti riješiti. Nadalje, iako su mnogi skloni zanemariti mliječne zube pod izgovorom da ionako nisu trajni, briga o mliječnim zubima, osim što stvara dobre navike u djece, zapravo je ključna za kasnije stanje usne šupljine. Zdravi mliječni zubi čuvaju mjesto trajnim zubima, usmjeravaju njihov rast, a time i pravilan razvoj cijele čeljusti.

Glavni neprijtelj zuba je šećer koji se nakon konzumacije pretvara u mliječnu kiselinu, a ona je pak dobra podloga za razvoj bakterija. Konzumacijom slatke hrane povećava se i kiselost zbog koje
zubna caklina postaje osjetljivija.