U znak potpore reformi školstva na kojoj je radilo gotovo 500 stručnjaka nedavno je na ulice više hrvatskih gradova izašlo oko 50 tisuća građana. No znamo li koje promjene konkretno donosi reforma? Sve nam je pojasnio dosadašnji voditelj stručne skupine za provedbu kurikularne reforme Boris Jokić
1 devetogodišnja škola
Školske godine 2021./22. u prvi bi se razred osnovne škole trebala upisati prva generacija učenika koji će pohađati devetogodišnju osnovnu školu, od čega bi pet godina bila razredna, a četiri godine predmetna nastava. Razlog za produljenje osnovnoškolskog obrazovanja s osam na devet godina leži u činjenici da Hrvatska, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU, trenutačno ima najkraće obvezno obrazovanje, dok je ulazak djece u formalni sustav obrazovanja u prosječnoj dobi od sedam godina među najekasnijima u Eu.
2 Ukida se prosjek ocjena na kraju školske godine
Budući da prosjek ocjena spaja nespojivo i ne govori ništa o pojedincu, ideja je da se računanje prosjeka ocjena u potpunosti ukine u svim razredima osnovne i srednje škole. Smatra se da izvođenje prosjeka ocjena na neki način uprosječuje ocjene iz vrlo različitih disciplina. Učenika se na taj način svodi na puku brojku, što je u potpunoj suprotnosti s ciljem nove škole koja kod učenika želi razviti njihove raznolike potencijale, a one učenike koji su najbolji u nekom predmetu poticati na daljnji razvoj. Ukidanjem zaključnih ocjena, upisi u srednju školu bazirat će se na ocjenama iz pojedinih predmeta važnih za tu vrstu škole.
3 Cjelovita kurikularna reforma
Nova škola ima naglasak na poticanju kreativnosti, kritičkog načina mišljenja i odgovornosti. Za sada se ne uvode novi predmeti i ne mijenja se broj nastavnih sati iz pojedinog predmeta. No nastavni se plan neće iskazivati na godišnjoj razini pa škole neće nužno imati fiksni raspored sati. Zahvaljujući tome, moći će organizirati primjerice tri cjeline po deset sati nastave likovnoga odgoja kako bi se ostvarili ciljevi predmeta i potaknuo razvoj kreativnosti kod učenika. Novost je i to što su svi novi kurikulumi utemeljeni na ishodima učenja. Ishodi su važni prvenstveno za pravično vrednovanje i ocjenivanje učenikova rada, ali i za roditelje, jer će sada prvi put jasno znati što se očekuje od njihove djece u pojedinom predmetu i razredu. Obrazovanje na taj način postaje transparentnije. Primjerice, do sada su učenici na nastavi biologije kroz školovanje čak četiri puta učili fotosintezu: u 5. i 7. osnovne te 1. i 3. razredu srednje škole. No nitko ne zna što učenik o fotosintezi mora znati sa 10, a što sa 16 godina.
4 Šest mjeseci raniji polazak u školu
Od školske godine 2021./22. u 1. razred osnovne škole trebala bi se upisivati djeca koja su do 1. rujna napunila 6. godina. Na taj se način prosječna dob ulaska u opće obavezno obrazovanje sa sadašnjih 7 spušta na 6 godina i 6 mjeseci.
5 Međupredmetne teme
Neće biti novih predmeta, ali uvodi se sedam međupredmetnih tema s jasnim očekivanjima: učiti kako učiti, poduzetništvo, osobni i socijalni razvoj, zdravlje, održivi razvoj, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije i građanski odgoj i obrazovanje. Ove aktivnosti zapravo daju jednu novu boju hrvatskom obrazovanju jer ukazuju na određene aktivnosti i sadržaje koje nije moguće ostvariti isključivo kroz predmetnu nastavu. U svrhu toga predviđeni su i tzv. projektni tjedni pomoću kojih bi se škola odmaknula od klasičnog školskog tipa i živjela kao zajednica te se povezala sa zajednicom kako bi se ostvarili neki od zadanih elemenata. U podzetništvu su to primjerice elementi financijske pismenosti, u građanskom odgoju elementi aktivnog demokratskog građanstva.
6 Posebna rješenja za učenike s poteškoćama u razvoju i darovite
Reformom su se prvi put u Hrvatskoj izradili sustavni okviri za rad i iskustva učenja za učenike s teškoćama u razvoju i darovite učenike. Predviđeno je da se za učenika s teškoćama uvedu elementi osobnog kurikuluma, dok se za darovite učenike uvode različiti mehanizmi poput prilagodbe ishoda učenja (ako je dobar u nekom predmetu učenik može ići i ispred programa), prilagodbe okruženja (za iznimno darovite određeni će se dio nastave moći izvoditi izvan škole (na znanstvenim institucijama, fakultetima…) i prilagodbe ritma učenja. To je velika novost, jer je do sada postojala samo mogućnost akceleracije (preskakanja razreda), dok bi po novom učenik mogao ostati u svom razredu, a istodobno određeni predmet ili područje slušati s učenicima starije dobi.
7 Veća izbornost u gimnazijama
Od školske godine 2020./2021. u opće se gimnazije uvodi mogućnost izbora modula koji odgovara visokoškolskim odabirima učenika, u iznosu od deset sati. Primjerice, oni učenici koji žele studirati biomedicinu u 3. i 4. razredu gimnazije imat će više sati matematike, fizike, kemije i biologije, a nešto manje sati povijesti, sociologije, psihologije i filozofije. Na taj će se način omogućiti dublje učenje u onim područjima koje planiraju studirati. U svim će se općim gimnazijama udvostručiti i obvezna satnica informatike. U drugom razredu uvest će se sadržaji koji su usmjereni obrazovnom i profesionalnom usmjeravanju učenika, kako bi oni mogli odabrati svoju buduću karijeru. I dalje se zadržavaju prirodoslovne, prirodoslovno-matematičke, jezične i klasične gimnazije. I učenici u tim vrstama gimnazija imat će mogućnost izbora modula.
8 Novi oblici vrednovanja i ocjenjivanja
Plan je da se uvede hibridno vrednovanje, što znači da će svi nastavnici moći koristiti iste standardizirane testove koji će biti pohranjeni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Na taj će način nastavnici dobiti povratnu informaciju o tome gdje su njihovi učenici u pojedinom predmetu ili pojedinoj cjelini, odnosno na kojoj su kognitivnoj razini u odnosu na druge učenike u toj školi, mjestu ili državi. takav će rezultat onda moći koristiti i za samo ocjenjivanje učenika, ali i rada nastavnika.
9 Bez ocjena u prva dva razreda osnovne škole
Naglasak je kurikularne reforme na vrednovanju ka učenju i vrednovanju za učenje, a ne toliko na vrednovanju naučenoga. Naime, svi razvijeni svjetski sustavi pokazuju da vrednovanje zapravo treba služiti učenju, a ne samo tome da se nekoga procijeni kakav je u nekom predmetu. Iz tog razloga predviđeno je da u prva dva razreda osnovne škole, kada se djeca još privikavaju na formalni sustav obrazovanja i kada su njihovi razvojni putevi vrlo raznoliki, nema zaključnog brojčanog ocjenjivanja. Umjesto toga dat će se opisi onoga u čemu je pojedini učenik dobar, a u čemu nije. Zahvaljujući modernoj tehnologiji i jasno iskazanim očekivanjima za svakog će se učenika moći naznačiti gdje je on na pojedinom ishodu u odnosu na svoje vršnjake, u čemu je natprosječan, a što, recimo, treba popraviti.
10 Više praktičnog rada u strukovnim školama
U svim programima se naglašava učenje temeljeno na radu s ciljem da se strukovno obrazovanje učini relevantnim i privlačnim te da učenici steknu praktične vještine iz svijeta rada. U trogodišnjim programima učenici bi se upisivali u zanimanja, a u četverogodišnjima u sektor. Tako bi primjerice učenik u 1. razredu upisao sektor turizam, dok bi se u 3. razredu opredijelio za zanimanje unutar odabranog sektora. To će mladom čovjeku omogućiti da stekne širu bazu, a gospodarstvo potaknuti da brže i učinkovitije djeluje na upisne kvote.
Komentari