Djeca dvostruko više vremena provode pred ekranima nego u igri, kažu istraživanja, što dovodi do zamora i suhoće očiju. Kako prepoznati poteškoće s vidom; je li lasersko skidanje dioptrije za djecu i kada su leće bolji izbor od naočala?
Prosječno dijete dnevno provede oko tri sata pred ekranom. Računalne igrice, internet, crtići…, puno je izazova zbog kojih djeca, nažalost, gotovo dvostruko više vremena provode pred ekranom nego u igri na svježem zraku ili čak pet puta više nego u razgovoru s roditeljima. Iako je porast kratkovidnosti u djece velikim dijelom genetski uvjetovan, gledanje ‘na blizu’, posebice sjedenje pred računalom, dovodi do zamora i suhoće oka, a neke studije pokazuju da će dugoročno najvjerojatnije i povećati broj kratkovidnih ljudi.
Kako se razvija djetetov vid?
Kako roditelji mogu prepoznati eventualne poteškoće s vidom? Oftalmolozi preporučuju odvesti dijete na pregled očiju prije navršene treće godine, čak i ako se čini da je s vidom sve u redu. Naime, dotad traje tzv. plastično razdoblje razvoja vida u kojem se još formiraju vidne funkcije pa se i mogući poremećaji mogu lakše liječiti. U našem zdravstvenom sustavu obveznim oftalmološkim pregledima u tako ranoj dobi podliježu prijevremeno rođena djeca u koje je zbog dodatnih opasnosti za razvoj vida obvezan pregled očiju već u prvim tjednima života. U ostalim slučajevima djeca dolaze na pregled očiju samo ako pedijatar ili roditelji uoče neki problem ili ako u obitelji postoji neki poremećaj vida. No ipak, preporuka je učiniti to prije djetetova trećeg rođendana.
LEĆE ILI NAOČALE?
Česta je nedoumica roditelja jesu li za dijete bolje naočale ili leće? Iako su danas leće izrađene od vrhunskih materijala koji propuštaju dovoljno kisika, a isto tako rizik od infekcija oka puno je manji nego prije, liječnici ipak prednost daju naočalama jer se oko još razvija i njima je lakše rukovati. Ima i slučajeva kada su leće ipak prvi izbor. Kad je razlika dioptrije između dva oka prevelika da bi se mogla iskorigirati naočalama i jedno oko ne bi bilo u mogućnosti gledati svojom punom oštrinom, preporučuje se nošenje kontaktnih leća. Isto tako, ima nekih dioptrija (cilindri) kod kojih se naočalama ne može dobiti puna vidna oštrina, a treba uzeti u obzir i djetetov način života, pa se primjerice sportašima preporučuju leće.
LASERSKO SKIDANJE DIOPTRIJE
Lasersko skidanje dioptrije, danas popularna metoda, ne preporučuje se u dječjoj dobi s obzirom na aktivan razvoj vida i promjene koje se događaju na dječjem oku. Naime, dok tijelo raste, raste i oko, zbog čega liječnici moraju biti sigurni da je rast u potpunosti završen, a dioptrija stabilna. Stoga se lasersko skidanje dioptrije ne izvodi u mladih ljudi ako dioptrija nije bila stabilna barem u posljednje dvije godine.
ŠTO AKO ŠKILJI?
Čest poremećaj u djece je škiljenje ili gledanje u križ (strabizam). U prvih 5-6 mjeseci zbog nerazvijenosti očnih mišića dijete još ne može uskladiti pokrete očnih jabučica i takvo je stanje normalno. Razvojem vida razvija se tzv. binokularni vid, gdje gledanje oba oka mora biti usklađeno kako bi se dobila puna treća dimenzija slike (stereovid). Ako vidna oštrina nije dobra ili oči ne gledaju u istoj osovini, onemogućen je normalan razvoj stereovida. Oko može bježati prema nosu (konvergentni) ili prema van (divergentni strabizam), a postoje i rjeđi oblici vertikalnog otklona oka kad oko bježi gore ili dolje, ili su moguće kombinacije raznih otklona. Nažalost, veći kut škiljenja često se dovodi u vezu i s povećanom dioptrijom ili slabovidnošću (ambliopijom) tog oka. Strabizam se liječi vježbama koje potiču oko na pravilno gledanje ili kirurškim putem.
LIJENO OKO
U dječjoj dobi treba obratiti pozornost na mogućnost slabovidnog, ‘lijenog oka’ ili ambliopije. Takvo je stanje posebno teško prepoznati ako je prisutno samo na jednom oku jer dijete normalno funkcionira i obično se tek na rutinskom oftalmološkom pregledu prije škole primijeti da na jedno oko slabije vidi. U takvim slučajevima, ako simptomi nisu prepoznati na vrijeme, dolazi do sve većeg zaostajanja vida u slabovidnom oku, jer mozak – da bi izbjegao konfuziju – bira samo zdravo oko, odnosno ne služi se bolesnim koje zato sve više zaostaje. No ako se otkrije na vrijeme, zatvaranjem zdravog, vodećeg oka potiče se razvoj vida na bolesnom oku.
KAKO SE RAZVIJA DJETETOV VID?
Zbog nerazvijenosti struktura oka, kad se rodi, dijete ne vidi jasnu sliku. Mjesto središnjeg vida, žuta pjega, do kraja se razvije tek u dobi od tri do četiri mjeseca. U sasvim malog djeteta očekuje se da reagira na svjetlosni podražaj, tj. da se okreće prema svjetlu, prati igračku pogledom i poseže za njom. Nešto starije dijete, ako ima problema s vidom, prinosit će igračku vrlo blizu očima, a u dobi kad počinje puzati ili hodati češće će padati i udarati o predmete.
U dobi od dvije do tri godine roditeljima je već lakše prepoznati eventualne probleme s vidom jer dijete žmirka, često trlja oči, približava se slikovnici ili ekranu kad nešto gleda. Djeca predškolske dobi već trebaju imati razvijenu punu vidnu oštrinu. Kad su u pitanju djeca te dobi, pozornost treba obratiti na to vide li dobro televizor ili školsku ploču kao i na to umaraju li se pri crtanju ili čitanju, jer nerijetko naprezanjem prikrivaju neke nepravilnosti.
Komentari