Počela je provedba Nacionalnog skrininga na slabovidnost, odnosno ambliopiju, koja određuje da se sva djeca s tri godine, osim na sistematski pregled, šalju i oftalmologu na obavezan pregled vida, koji se mora obaviti do četvrte godine života
Ambliopija ili slabovidnost najčešća je patologija vida u djece, a, prema nekim istraživanjima, pogađa dva do tri posto djece i gotovo uvijek se razvije prije druge godine života. S obzirom na to da se ova bolest najuspješnije liječi do sedme godine života, jer tad završava razvoj vidnog dijela mozga, njezinim ranim otkrivanjem mogu se spriječiti čak i vrlo teška oštećenja kao što je, primjerice, potpuni gubitak vida.
Obavezan pregled vida
Upravo stoga ove je godine počela provedba Nacionalnog skrininga na slabovidnost, odnosno ambliopiju, koji određuje da se sva djeca s tri godine, osim na sistematski pregled, šalju i oftamologu na obavezan pregled vida, koji se mora obaviti do četvrte godine života. Na taj se način, planiraju mjerodavni iz Ministarstva zdravstva, planira drastično smanjiti pobolijevanje djece te osigurati njihova bolja kvaliteta života u odrasloj dobi. O rezultatima testiranja djece bit će obaviješteni njihovi pedijatri kroz postojeći sustav e-zdravstva, a djeca za koju je to potrebno dalje će se dijagnostički i terapijski zbrinjavati u očnim ordinacijama. Istodobno, zagrebački KB Sveti Duh postao je Referentni centar Ministarstva zdravlja za dječju oftalmologiju i strabizam, s obzirom na to da Klinika zadovoljava najviše standarde kao i zbog činjenice da je upravo Sveti Duh s partnerima prije četiri godine pokrenuo projekt ‘Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba’, što je zapravo najveći svjetski projekt u oftalmologiji ovakve vrste kojim je bilo obuhvaćeno oko 16.000 četverogodišnjaka, a koji je bio i temelj za uvođenje Nacionalnog skrininga.
Slabovidnost izlječiva u 90% slučajeva
“Prevalencija ambliopije u Hrvatskoj iznosi do pet posto, što znači da je u Hrvatskoj oko 200.000 slabovidnih osoba. Kako je slabovidnost izlječiva u 90 posto slučajeva, ako se otkrije s četiri godine i liječi do sedme godine života, to znači da bi u Hrvatskoj danas bilo svega dvadesetak tisuća slabovidnih osoba da je ranije postojao skrining u predškolskoj dobi, izjavio je nedavno prilikom predstavljanja Nacionalnog skrininga na slabovidnost prof. dr. sc. Mladen Bušic, ravnatelj KB-a Sveti Duh. Provođenje skrininga opravdava se činjenicom da se dosad prvo testiranje vidne oštrine u praksi provodilo tek pri upisu u osnovnu školu, a tada je za liječenje ambliopije prekasno. Naime, ako se ambliopija u ranom razdoblju djetetova razvoja ne liječi, na slabovidnom oku se više nikada neće moći vratiti dobar vid. Dapače, oko može postati i funkcionalno slijepo, jer je nakon sedme godine života razvoj vidnog dijela mozga najvećim dijelom završen. Jedino pravovremenim liječenjem moguće je ambliopiju izliječiti u više od 90 posto slučajeva. Obavezan probir na slabovidnost u dobi od četiri godine života Hrvatsku svrstava među desetak najrazvijenijih država svijeta koje imaju slične projekte na nacionalnoj razini, a sve u svrhu preventivne politike očuvanja zdravlja čitave populacije.
KOLIKO ZNATE O AMBLIOPIJI?
Ambliopija je funkcionalno smanjenje oštrine vida oka nastalo kao posljedica nekorištenja tijekom razvoja vida. Ako se ne otkrije i ne liječi prije 8. godine života, na zahvaćenom oku se može razviti čak i sljepoća. Dijagnoza počiva na otkrivanju razlike u oštrini vida između očiju, a liječenje ovisi o uzroku. Postoje tri uzroka razvoja bolesti. Strabizam može uzrokovati ambliopiju jer različit položaj očnih jabučica dovodi do različitih slika na mrežnici koje se odašilju u vidni korteks. Na sličan način anizometropija (nejednakost refrakcije između očiju, obično zbog astigmatizma, miopije ili hiperopije) dovodi do stvaranja različitih slika na mrežnici, pri čemu je slika iz oka koje pokazuje veću grešku refrakcije slabije izoštrena. Zapreka vidne osovine na bilo kojoj razini, od površine oka do mrežnice (npr. zbog katarakte, tj. mrene) ometa ili u potpunosti prekida stvaranje slike na mrežnici zahvaćenog oka. Djeca se rijetko žale na jednostrani gubitak vida. Vrlo mala djeca to ili ne primjećuju ili ne mogu objasniti da na jedno oko vide slabije nego na drugo. Neka starija djeca mogu se izjasniti kako slabije vide na jedno oko ili mogu pokazivati slabiju percepciju dubine slike. Kad je uzrok strabizam, drugi mogu primijetiti promjenu položaja oka. Mrena koja uzrokuje ometanje vidne osovine može proci nezapaženo.
PROGNOZA I LIJEČENJE
“Ako se ne otkrije i ne liječi prije 8. godine života, što je dob u kojoj je vidni sustav sazrio, ambliopija može postati stalna. U većini slučajeva otkrivenih i liječenih prije 5. godine života pokazuje se određeno poboljšanje vida”, stoji na stranicama Hrvatskog liječničkog zbora. Ranije liječenje povećava mogućnost potpunog oporavka vida. Sve dok vidni sustav sazrijeva, u nekim su slučajevima mogući recidivi. Liječenje bi trebao voditi oftalmolog. Svaki osnovni uzrok se mora liječiti (npr. naočalama ili kontaktnim lećama za ispravljanje refrakcijske greške, odstranjenjem katarakte). Nakon toga se forsira uporaba ambliopicnog oka stavljanjem poveza na oko s boljim vidom ili ukapavanjem atropina u ‘bolje’ oko kako bi ono slabovidno dobilo vidnu prednost. Bolesnik bolje surađuje kad se primjenjuju kapi za oči. Terapija održavanja radi prevencije recidiva može se preporučiti nakon što se stanje ustalilo sve dok dijete ne navrši osam godina.
Komentari