Učenje može biti zabavno! Što se dijete prije susretne s osnovnim principima znanosti, osobito ako mu se to objasni na zabavan način, lakše će razumjeti kako funkcionira svijet oko nas
Najnovija istraživanja pokazuju kako talent za znanost nije genetski predisponirana, nego je riječ isključivo o radu i vježbi. Na roditeljima je da upoznaju svoju djecu sa znanošću i zainteresiraju ih. Ponekad je teško uvjeriti školarce u to da učenje može biti zabavno. Kao roditelj ne možete kontrolirati procese učenja u školi i utjecati na to da oni budu zabavniji, stoga iskoristite slobodno vrijeme za upoznavanje djeteta sa znanošću. To može početi još u predškolskoj dobi. Što se dijete prije susretne s osnovnim principima znanosti, to će lakše i brže učiti i razumijevati kako funkcionira svijet oko nas te možda ponuditi inovativne ideje i rješenja kako svijet učiniti boljim. Čak i ako sami niste upoznati s osnovnim principima znanosti, ne brinite se. Ne trebate biti Tesla da biste usmjerili djetetovu pozornost na znanstvene discipline. Djeca su po prirodi znatiželjni istraživači.
Oni žele okretati kamenje kako bi vidjeli što se ispod njega skriva, vole rastavljati igračke ili uređaje da vide od čega se sastoje, vole istraživati prirodu i ispitivati kako bi nešto funkcioniralo u nekom drugom obliku ili sustavu. Sve što roditelji trebaju jest poticati takvo ponašanje i taj interes kod svojih mališana. Primjerice, proslavljeni autor knjiga o fizici i svemiru Brian Greene ispričao je jednu zgodu koju je doživio sa svojom kćeri. Jednom prigodom zagrlio je svoju trogodišnju kćerkicu i rekao kako je voli više od bilo čega u svemiru, na što je malena odgovorila: “U svemiru ili multisvemiru?”
Za iznimno nevjerojatna dječja razmišljanja moramo se prisjetiti malog Carla Freidricha Gaussa. Vjerojatno je i vama poznat djelić njegove genijalnosti jer vam je priču ispričao profesor matematkike. Gauss je bio napredniji matematičar od svojih vršnjaka. Kako bi ga učiteljica zabavila na dulje vrijeme, rekla mu je da zbroji sve brojeve od 1 do 100 i neka joj donese rezultat. Na iznenađenje učiteljice Gauss je nakon kratkog vremena došao s rješenjem. Na papiru je imao ispisanu brojku 5050. Ako ne znate kako je Gauss došao do rješenja u tako kratkom vremenu, iznesite problem djetetu. Možda
ono zna točan rezultat. Kako biste zainteresirali svoje dijete za znanost, donosimo zanimljivih pokus iz knjiga ‘77 kuhinjskih pokusa’ Milana Sikirice, objavljene u izdanju Školske knjige.
ZADATAK: Premjesti vodu iz jedne čaše u drugu s pomoću slamke
Postupak:
1. Postavi dvije čaše jednu do druge.
2. U jednu čašu natoči vodu, a drugu ostavi praznu.
3. Uzmi slamku pa iz prve čaše ustima povuci vodu u slamku.
4. Brzo palcem začepi otvor slamke uz usta kako bi voda ostala u njoj.
5. Slamkom prenesi vodu iznad druge čaše.
6. Makni palac s otvora slamke i promotri što se događa.
Što smo doznali?
Doznali smo da, kada uvučemo vodu u slamku i začepimo gornji otvor prstom, voda ostaje u njoj. Kada maknemo prst s otvora
slamke, voda iz nje izlazi. Na taj smo način premjestili vodu iz jedne
čaše u drugu.
Što misliš?
Zašto voda ostane u slamki kada njezin gornji otvor zatvoriš prstom? Zašto voda iscuri kada makneš prst s otvora slamke?
Objašnjenje za male
Svuda oko nas nalazi se zrak. On je svuda oko slamke, iznad i ispod njezina otvora. Voda ne iscuri iz slamke kada joj gornji otvor začepimo prstom zato što zrak iznad slamke ne može gurati vodu prema dolje, dok je zrak ispod slamke gura prema gore. Voda također svojom težinom gura zrak prema dolje, ali je zrak odozdo snažniji. Kada maknemo prst s otvora slamke, voda iscuri, istodobno zrak iznad otvora slamke gura vodu prema dolje, a zrak ispod otvora slamke jednakom snagom gura vodu prema gore. Kada bi samo to bilo važno, voda ne bi iscurila iz slamke. Ali voda ima težinu zbog čega iscuri iz slamke.
Objašnjenje za malo veće
Vjerojatno ste katkad slušali vremensku prognozu na radiju ili televiziji. Tada ste mogli čuti da je toga dana tlak zraka visok ili nizak i da postoji zbog sile kojom čestice zraka pritišću zemljinu površinu i iskazuje se u hektopaskalima. Taj tlak fizičari još zovu i atmoferski tlak. Atmosfera je prostor koji okružuje planet Zemlju i ispunjena je zrakom, ali i nekim drugim plinovima. Tlak postoji i u vodi. Zrak djeluje tako da tlači predmete u svim smjerovima, pa i odozdo. Voda ne iscuri iz slamke kada joj gornji otvor začepimo prstom zato što je atmosferski tlak ispod otvora slamčice veći od težine vode u njoj. A što je težina? Sva tijela na Zemlji imaju težinu jer ih Zemlja privlači silom težom.
Komentari