Pubertet je vjerojatno najizazovnije razdoblje u vašem životu i životu vašeg djeteta. Novija istraživanja pokazuju da djeca sve ranije ulaze u ovo krizno razdoblje, a sve su izražajnije razlike u načinu kako ga proživljavaju djevojčice, a kako dječaci
Roditeljstvo je jedna od najljepših, ali i najtežih životnih zadaća. Kao roditelji doživjet ćete neke od najfascinantnijih trenutaka u životu, poput duboke radosti, ispunjenosti, povezanosti i ljubavi kao nikada prije, ali i puno strahova, bespomoćnosti i neizvjesnosti. Psihologinja Ana Kandare Šoljaga u knjizi ‘Tinejdžeri – praktični vodič za roditelje’ kaže: “Roditeljstvo će testirati vaše strpljenje, zrelost i emocionalnu stabilnost kao nijedan zadatak koji ste imali u životu. A izgleda da izazovi roditeljstva posebno dolaze do izražaja tijekom tinejdžerskih godina vaše djece (od 13 do 19 godina), i to ne samo zbog hormonskog buđenja nego i zbog nečega puno ozbiljnijeg i većeg”. Naime, s ulaskom u tinejdžerske godine za djecu počinje razdoblje u kojem se njihov mozak vrlo intenzivno razvija. Kako su dijelovi mozga tek u nastajanju, cijeli će mozak tijekom puberteta doživjeti preobrazbu. Stanice u mozgu će se prekopčavati, ukopčavati i iskopčavati ovisno o procesu razvoja, ali i onome što će dijete raditi i u kakvoj će atmosferi živjeti. Nered nastajanja – iznutra Izvana je to osoba koja izgleda kao dovoljno odrasla osoba koja razmišlja svojom glavom, ali iznutra vlada ‘nered’ koji vašeg pubertetliju čini emocionalno nestabilnim, povremeno s malim osjećajem za odgovornost i s još manjim osjećajem za dugoročne posljedice svojeg ponašanja. Istraživanja pokazuju kako se vrijeme puberteta javlje sve ranije, a sve su izražajnije i razlike u tome kako ga proživljavaju djevojčice, a kako dječaci. “Pubertet u današnje vrijeme počinje ranije nego što je to bio slučaj prije nekoliko desetaka godina – kod nekih djevojčica prvi se znakovi mogu primijetiti već sa sedam godina, a kod dječaka u dobi od devet godina. Trend ranijeg ulaska u pubertet pripisuje se višem životnom standardu i boljoj prehrani”, kaže naša sugovornica dr. sc. Renata Miljević-Riđički. Za roditelje je utješna činjenica da će pubertet proći. Zapravo bi bilo vrlo neobično da se dijete na neki način ne pobuni u pubertetu, jer to je dio odrastanja. Roditelji trebaju biti tolerantni, dati djeci podršku i imati puno više strpljenja. Jako je važno da se odnos ne naruši do te mjere da se kasnije, kad prođe pubertetsko razdoblje, više ne može nastaviti ili popraviti!
Pubertet kod djevojčica
“Vrijeme ulaska u pubertet nije isto za sve i ima različite posljedice na dijete. Anita Woolfolk i Nancy Perry u svojoj knjizi ‘Child and Adolescent Development’ ( 2012.) navode pregled istraživanja mogućih prednosti ili nedostataka ranog ili kasnog ulaska u pubertet”, objašnjava psihologinja Renata Miljević-Riđički. Tako djevojčice u današnje vrijeme sve ranije ulaze u pubertet, puno ranije od dječaka – prosjek je oko 12. godine. No nagli skok u povećanju visine i težine vidljiv je već u dobi od 10,5 godina. U prosjeku s 12,5 godina pojavljuje se prva menstruacija i razvoj spolnih karakteristika.
Sklonije lošem uspjehu u školi
Djevojčicama rani ulazak u pubertet donosi niz problema – to što im se ranije razvijaju grudi i što izgledaju razvijenije od svojih vršnjakinja može prouzročiti potištenost, tjeskobu i poremećaje hranjenja. Tako su anoreksija i bulimija puno češće kod djevojčica nego kod dječaka. Djevojčice koje ranije dobiju menstruaciju sklonije su i debljini u odrasloj dobi. Osim toga, postižu i lošiji uspjeh u školi, problematičnije ponašanje, puše, konzumiraju alkohol ili drogu… Uza sve to, one izgledaju zrelije od vršnjakinja i zbog toga upadaju u probleme – ponekad doživljavaju odbijanje ili ogovaranje vršnjakinja, prilaze im stariji mladići i teško im se snaći u svemu tome. Neke upadaju u loše društvo (starijih od sebe), počinju markirati, upuštaju se u sitne krađe i sl. Ponekad se prerano upuštaju u seksualne aktivnosti, što može dovesti do neželjene trudnoće. Istraživanja pokazuju, kaže dr. Miljević-Riđički, da češće zatrudne djevojke slabog samopouzdanja, niskog socioekonomskog statusa i lošijeg uspjeha u školi. Zato je iznimno važna psihološka podrška roditelja i okoline kako bi se djevojčice osjećale sigurnije. Iznimno su im bitni emocionalna bliskost i podrška, koju najčešće traže među prijateljicama.
Dijelovi odrastanja
I u vezama sa suprotnim spolom djevojčice traže bliskost i ljubav, dok su mladici više orijentirani na seksualne odnose. Svaki će roditelj svakodnevno doživljavati sveprisutnu ‘krizu identiteta’.
No, iako ih može smetati ‘čudna’ glazba, soba oblijepljena posterima, opsjednutost popularnim osobama, beskrajno telefoniranje, slanje poruka ili sjedenje za kompjutorom radi Facebooka i drugih socijalnih mreža, sve to moraju prihvatiti kao dio odrastanja.
Pubertet kod dječaka
“Kod većine dječaka pubertet počinje oko 14. godine. U dobi od oko 12,5 godina javlja se nagli skok visine i težine, povećava se rad hipofize i lučenje spolnih hormona. Javlja se prva ejakulacija i početak razvoja sekundarnih spolnih obilježja: promjene glasa i pojava dlaka na licu”, objašnjava psihologinja Miljević-Riđički.
Ranije i kasnije sazrijevanje
U kraćem razdoblju, najčešće na početku puberteta, može se dogoditi da su u istom razredu djevojčice više od dječaka (ili mlađa sestra preraste starijeg brata), ali to ne traje dugo i na kraju su dječaci ipak viši od djevojčica. Dječaci pak koji ranije uđu u pubertet imaju neke prednosti – vršnjaci ih više cijene. Međutim, i kod ranije razvijenih dječaka, isto kao i kod djevojčica, primijećeni su depresivni simptomi i više problematičnog ponašanja nego kod ostalih vršnjaka. Oni pak koji kasnije sazrijevaju imaju više problema za vrijeme odrastanja, ponekad ih vršnjaci zadirkuju, imaju nisko samopouzdanje, ali su zato poslije u životu, pokazala su neka istraživanja, tolerantniji i kreativniji, s boljim komunikacijskim vještinama. Baš kao i kod djevojčica, hormonske promjene kod dječaka dovode do niza psiholoških promjena. Javljaju se povećana uzbudljivost, osjetljivost, razdražljivost, nagle promjene raspoloženja, rastresenost, nervozno reagiranje, otpor, briga zbog izgleda, sklonost općem negativizmu, agresivnost te ponašanje koje zna potpuno izmaknuti kontroli. Česti su sukobi s nastavnicima, roditeljima, braćom i sestrama, ali i veća povezanost s vršnjacima.
Klike i govor pubertetlija
Vršnjačke grupe organizirane su u klike; grupiraju se prema sličnim stavovima, vrijednostima, interesima i socijalnom statusu. I govor pubertetlija, primjerice, obiluje izrazima poput ‘kul’, ‘fora’, ‘fakat’, ‘spike’, ‘brutalno’, ‘lol’, ‘baš si jazavac’, ‘lik’, ‘butra’, ‘majke mi’, ‘brijem’, ‘kužiš, frajeru’…, što pokazuje da pružaju otpor prema svima koji nisu dio njihova društva (godina). Kriza identiteta neke može odvesti u delinkvenciju ili ovisnička ponašanja. To se češće događa onima koji nemaju podršku u najbližoj okolini pa je traže u društvu onih koji ih ‘razumiju’, tj. među kojima se osjećaju prihvaćeno i dobrodošlo.
Komentari