Donosimo vam primjere školskih menija, koji u većini slučajeva (posebice kad je o doručku i užini riječ) pridonose da naša djeca imaju višak kilograma
Tekstovi o višku kilograma i mršavljenju rijetko se kada odnose i na djecu, što se do prije nekoliko desetljeća činilo sasvim logično. No, kako broj djece koja imaju problema s težinom, koja poprima razmjere pretilosti rapidno raste u posljednjih 20-ak godina (udvostručio se!), čini se posve opravdanim i nužnim pisati o pravilnom načinu prehrane djece i adolescenata. Jer, u suprotnom, mogli bismo imati generacije nesretne djece nezadovoljne svojim izgledom, koje bi kao odrasli ljudi zadobili i niz zdravstenih tegoba i bolesti uzrokovanih upravo viškom kilograma – poremećaj hormona, neplodnost, visok krvni tlak, dijabetes tipa 2, masnu jetru, srčane bolesti pa čak i neke vrste karcinoma.
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čak 33 posto dječaka i 20 posto djevojčica u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. Stoga mnogi liječnici smatraju debljinu bolešću, a ne stanjem. Razlozi se ne kriju u genetici ili sklonosti debljanju, nego u nizu vrlo realnih činjenica – od prerađene hrane bogate aditivima, preferiranja brze hrane iz pečenjarnica nauštrb sježe kuhanih obroka kod kuće, zastupljenosti više šećera i nezdravih masti u hrani nego ranije, sjedilačkog stila života pa sve do toga da se djeca sve manje igraju vani i shodno tome se manje kreću… Sljedeće logično pitanje koje se nameće jest: Tko je kriv?
Najveća odgovornost je svakako na roditeljima, a tek onda na društvu i školi. Kako djeca veliki dio dana provode baš u školi i tamo, ovisno o aranžmanu (samo nastava ili dnevni boravak) pojedu od jedan do tri obroka, iznimno je bitno što im se nudi na tanjuru. Iako se prije nekoliko godina počelo s uvođenjem zdravijih obroka u školskoj prehrani i načelno su svi jelovnici usklađeni s Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama, čini se da je sloboda odabira namirnica i kreiranja menija vrlo velika. I, ako ste od onih koji paze što jedu oni i njihova djeca – upitna. Jer, pregledom jelovnika jednog dana u četiri osnovne škole u Zagrebu doista možemo naći obroke koji nisu primjer zdrave hrane. Jer, burek sa sirom ili primjerice krafna za užinu hrana je koja će se većini djece svidjeti, no dugoročno gledano, šteti njihovu pravilnom razvoju i zdravlju. Ukratko, takvi obroci trebali bi se izbjegavati.
Ne samo roditelji, nego i škola ima odgovornost stvaranja zdravih prehrambenih navika, koje je najbolje steći u najranijoj dobi. Ono što možete jest apelirati na školu koju vaše dijete pohađa, organizirati se tako da obroke nosi od kuće te učiniti da u svome domu dobije najbolje – obroke zdrave, uravnotežene prehrane.
1. KUĆNI OBROCI
Oni su, ipak, najvažniji, iako s posla dođete tek u ranim večernjim satima. Dobro je zato skuhati ručak večer prije ili ujutro prije odlaska na posao. Izbjegavajte prženje i pečenje u pripremi obroka, ne kupujte gotovu hranu, grickalice poput čipi čipsa i kikirikija, sokove te gazirana pića. Umjesto slatkiša djetetu ponudite suho voće, voćni jogurt ili puding koji ste sami spravili, na bazi rižina mlijeka, s pirovim brašnom… Obroci bi uvijek trebali biti u isto vrijeme!
2. FIZIČKA AKTIVNOST
Svako dijete trebalo bi se baviti nekom vrstom rekreacije (ne mora to biti natjecateljski sport) te boraviti vani vozeći bicikl, na rolama, na školskom igralištu. Boravak za kompjutorom i pred televizijom trebao bi biti kontroliran i ograničen. Uvedite pravila!
3. BUDITE DOBAR PRIMJER
Sva pravila koja uvedete, a sami ih se ne držite – nemaju previše smisla. Jer, ukoliko djetetu ne kupujete čokoladu ili kekse, a sami ih svakodnevno konzumirate te cijelu večer provedete ispred tv-a, dijete će to shvatiti kao licemjerje i nedosljednost. Vi ste mu najbolji primjer i motiv, a ne osoba koja će mu samo reći što treba učiniti, a ponašati se posve suprotno.
U nastavku vam donosimo primjere školskih obroka, koji su većini slučajeva, posebice za doručak i užinu, upravo takvi. Oni dobri označeni znakom +.
Primjeri doručka:
1. Pohani kruh, mlijeko
2. Hrenovka, bijeli kruh, čaj
3. Burek sa sirom, jogurt
4. Kuhana jaja, sir, integralni kruh, (uz stalnu ponudu: zobene i kukuruzne pahuljice, jogurt, mlijeko, smootie, sezonsko i orašasto voće) – dobar primjer kakav se nađe u rijetkim školama +
Primjeri ručka:
1. Varivo od graha s kiselim kupusom i kobasicom +
2. Faširani šnicli s umakom od vrhnja, kečapa i majoneze, zelena salata, pire krumpir
3. Puretina u umaku od vrhnja s tijestom
4. Varivo od mahuna s junetinom +
Primjer užine:
1. Krafna s pekmezom, mlijeko
2. Piškote i sok
3. Jogurt i bijeli kruh
4. Raženi kruh, med, čaj i voće +
Komentari