Darivanje je jedan od važnih elemenata socijalnih odnosa, odnosno običaj koji povezuje ljude i učvršćuje odnose me u njima. Naši darovi vrijede onoliko koliko smo u njih uložili sebe i onoliko koliko znače osobi koja ih je primila. Neka to i djeca znaju!
Prosinac je mjesec darivanja, kada se potrošnja, unatoč krizi i ‘suši’ u novčanicima mnogih, mjeri u milijardama. Tako su domaći stručnjaci izračunali kako ćemo za ove blagdane potrošiti 11,5 milijardi kuna, a najviše ćemo kupovati dječje igračke, kozmetiku, sastojke za kolače, mobitele, pića… Od Svetog Nikole do dara ispod božićnog drvca – tomu se, dakako, najviše vesele mališani.
Vrijednost se ne mjeri novcem
Zašto je važno darivanje i zašto čovjek ima poriv za darivanjem objasnila je doc. dr. sc. Andreja Bubić, psihologinja na Katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Darivanje je jedan od važnih elemenata socijalnih odnosa, odnosno običaj koji povezuje ljude i učvršćuje odnose među njima. Od samog rođenja djecu se obasipa poklonima te ih se vrlo rano počne poučavati da i sami darivaju druge ljude, primjerice članove obitelji i prijatelje.
“Iako se pritom često podrazumijeva da darivanje uključuje poklanjanje predmeta ili materijalnih dobara kao što su igračke, odjeća, mobiteli ili slatkiši, druge osobe možemo darivati i svojim vremenom, pohvalom, savjetom ili znanjem. Vrijednost tih darova može se pokušati odrediti na razne načine, iako je upitno koliko se to može stvarno izmjeriti. Naime, vrijednost dara rijetko se mjeri novcem jer darove koje dajemo i primamo uglavnom vrednujemo razmišljajući o tome zašto netko nešto poklanja i koliko taj dar odgovara osobi kojoj je namijenjen”, objašnjava dr. Bubić. Svi mi darivamo različite ljude u različitim prigodama i o velikom broju tih darivanja možemo ispričati neku jedinstvenu priču, reći zašto smo nekoga darivali i kako smo odabrali dar. Ali, kad se pogledaju različite priče i motivi koje ljudi spominju, može se uočiti neka pravilnost – većinom darivamo ili zato što smatramo da moramo ili zato što to želimo. Naime, u nekim situacijama darivanje smatramo moralnom obavezom – možda nam neka osoba nije bliska, ne želimo je posebno darivati i ne znamo što bismo odabrali kao poklon, ali unatoč tomu ćemo to učiniti jer je ona nas prije darivala ili zadužila na neki drugi način. U tom slučaju darove najčešće biramo tako da vrijednošću odgovaraju onima koje smo i sami dobili, dakle vodimo se načelom reciprociteta.
Što je to pravi poklon?
“Takvo je darivanje važno za društvo jer omogućuje ostvarivanje skladnih međuljudskih veza, ali samog darivatelja često posebno ne angažira niti ga emocionalno dotiče. Za razliku od toga, druge možemo darivati i od srca, odnosno zato što to želimo, jer drugu osobu volimo i zato što je želimo razveseliti. To je ono što neki smatraju pravim darivanjem i što pokušavaju njegovati u svojim odnosima te prenijeti svojoj djeci”, objašnjava dr. Bubić. Naši darovi vrijede onoliko koliko smo u njih uložili i onoliko koliko znače osobi koja ih je primila. “Nova gitara kao poklon adolescentu koji je upravo počeo učiti svirati vrijedi više nego ta ista svota novca u kuverti. I ovdje je razlog jednostavan: darivatelj u prvom slučaju samo treba otići do bankomata i dar je spreman, dok u drugom slučaju treba razmišljati o slavljeniku, staviti se na njegovo mjesto, a zatim uložiti svoje vrijeme i energiju na pronalaženje i kupnju dara. Dakle, vaš dar vrijedi onoliko koliko ste sebe unijeli u njega, što može biti dobra vijest jer pokazuje da s malo, čak i bez novca, možete darivati dobro. Slikar amater može nekoga itekako razveseliti svojom slikom u koju je unio puno vremena i talenta, a zaposleni otac svoju djecu može razveseliti ranijim povratkom s posla i organiziranjem zajedničkog izleta”, naglašava dr. Bubić i savjetuje da drugima trebamo poklanjati ono što ih veseli, odnosno ono što odgovara njima kao osobama. No, ipak, ako znate da netko voli čitati, nije dovoljno pokloniti mu prvu knjigu s reda.
“Što neku osobu bolje poznajete i što vam je više stalo do nje, to ćete bolje moći pogoditi poklon koji će je razveseliti i koji će samim time postati vredniji. Dakle, nema jednoznačnog recepta za darivanje i odgovora na pitanje što pokloniti drugima. Ako želimo svojim poklonom istinski razveseliti drugu blisku osobu, birat ćemo ono što će odgovarati njezinim interesima i osobinama. A, ako ne znamo kako to napraviti ili ne poznajemo osobu dovoljno, onda ćemo se zadovoljiti manje osobnim i univerzalnijim darovima – nekada su to možda bile čokolade ili ručni radovi, a danas češće biramo pakete za njegu tijela ili poklon-bonove”, kaže dr. Bubić i naglašava kako su i takvi pokloni vrijedni jer pokazuju da mislimo na druge i da ih želimo razveseliti. A to u svakom slučaju puno znači za međusobni odnos, osobito ako je darivanje odraz srca. Kultura dijeljenja i davanja Iako anatomski srce nema nikakve veze s darivanjem, kolokvijalno kažemo da darujemo od srca kad nam je stalo do osobe koju darivamo i kad se zaista potrudimo oko poklona. I, ako u tome uspijemo, dar od srca zaista će nešto značiti onomu koji ga primi. Međutim, dar od srca važan je i za samog darivatelja: kada darujemo, osjećamo se bolje jer se povezujemo s drugim ljudima, dijelimo njihovu sreću i zahvalnost, a i pokazujemo sebi da smo velikodušni i dobri prijatelji. “Djecu treba odgajati u kulturi dijeljenja i darivanja, pokazati im da je važno darivati i naučiti ih kako to raditi. Iako se te lekcije mogu činiti jednostavne, one zapravo nisu takve i steći se mogu samo dobrom praksom. Naime, djecu o darivanju najviše možemo poučiti načinom na koje ih darujemo i reakcijama koje pokazujemo na njihove poklone”, kaže dr. Bubić.
Lekcije o darivanju
Važno je pokazati djeci koliko vas osobno vesele mali, ali brižno osmišljeni ili osobno napravljeni pokloni, i to osobito u današnjem brzom svijetu u kojem u obilju ima svega osim vremena. Važno je naglasiti djeci da je novac pri darivanju sekundaran – iako vam može pomoći u tome da nekog uveselite, novac sam po sebi ne može kupiti nečiju sreću i zahvalnost ako ga dobro ne iskoristite. “Posljednja lekcija koju djeca trebaju naučiti o darivanju jest ta da se pokloni, kao što se ne bi smjeli tako darivati, ne bi se trebali ni primati zdravo za gotovo”, savjetuje dr. Bubić. To, dakako, uključuje i onaj poklon koji ih možda ne veseli, ali znamo da dolazi od osobe koja ih voli i želi razveseliti. Ako u poklonu prepoznamo pažnju i ljubav darovatelja, za nas je to neprocjenjiv dar, bez obzira na to kolika je njegova cijena.
Komentari