Manjak aktivnosti i loša prehrana razlog su zašto čak 25% naše djece ima prekomjernu težinu, a 12% je pretilo (najbolja podloga za razvoj kroničnih oboljenja u kasnijoj dobi). No, stručnjaci poručuju da još nije kasno usaditi im zdrave navike!
Jedna od najčešćih bolesti 21. stoljeća je pretilost – bolest s kojom se ne suočavaju samo odrasli, već se s njom sve više bore i djeca. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo 20% djece i adolescenata u razvijenim zemljama ima prekomjernu tjelesnu težinu, a i Hrvatska užurbano slijedi taj negativni trend. Čak 25% naše djece ima prekomjernu težinu, a njih 12% je pretilo. Osim što debljina jako utječe na samopouzdanje djece, ona je podloga i za razvoj kroničnih oboljenja u kasnijoj dobi – dijabetes tipa 2, rak pluća, rak dojke i debelog crijeva, astma, moždani udar i koronarne bolesti srca – a koje su odgovorne i za 6,3% preuranjenih smrti u RH. Što se tiče neaktivnosti, najveći problem se javlja na prijelazu iz osnovne u srednju školu (studija pokazuje kako 92% djevojaka i 78% dječaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno aktivno) – tada dio djece koji je dotad bio sportski aktivan, odustaje od bavljenja fizičkom aktivnošću i usmjerava se na druge (nesportske) aktivnosti. Upravo kako bi im usadili dobre i zdrave navike (te im tako i produljili život u kasnijoj dobi), stručnjaci poručuju roditeljima (ali i odgojno-obrazovnim ustanovama) da na obvezan popis želja za svoju djecu uvrste i ove dvije – važnost shvaćanja dobrobiti zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti.
Svaki dan 60 minuta aktivnosti
‘Užurbani način života roditeljima danas ostavlja malo vremena za promoviranje pravilnih prehrambenih navika svojoj djeci. Kvalitetan raspored obroka i obiteljsko objedovanje za stolom nekada je bilo svakodnevica, a danas je rijetkost. Osim toga, djeci su lako dostupni izvori brze hrane i grickalice kao zamjena za hranjiv obrok. Zanimljiva je činjenica da dijete koje je pretilo istovremeno može biti pothranjeno. To znači da je njegov dnevni unos energije prekomjeran, dok je istodobno manjkav unos mikronutrijenata – minerala i vitamina koji su nam svakodnevno potrebni. Još jedan od faktora koji doprinosi pojavi pretilosti kod djece i mladih je nedostatak tjelesne aktivnosti’, objašnjava nutricionistica tvrtke Nestlé Adriatic Nataša Šoštarić, te dodaje da adolescenti danas u prosjeku provedu više od 4 sata dnevno ispred ekrana, a prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije djeca i mladi bi trebali najmanje 60-90 minuta dnevno provoditi u tjelesnim aktivnostima – što ne mora nužno bit sport, već i igre poput preskakanja užeta, gumi-gumija, dodavanja frizbijem, graničara,
igranja lovice, školice i sl.
Poseban program za djecu
Na važnost tjelesne aktivnosti za djecu – i to od najranije dobi – upozoravaju i stručnjaci iz Sport Educe (sportski centar s okupljenim timom diplomiranih kineziologa, sportskih trenera, plesnih pedagoga i stručnih suradnika educiranih za rad s djecom predškolskog uzrasta, za čije programe imaju suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta). Hvalevrijednom inicijativom ‘Dijete u pokretu’ već neko vrijeme po dječjim vrtićima provode program tjelovježbe za djecu te educiraju roditelje i stručno osoblje o važnosti kretanja i pravilne prehrane.
Sport kroz igru i zabavu
‘Za vrtićarce smo posebno oblikovali sportske programe kroz igru. Dakle, provodimo apsolutno sve sportove koje možete zamisliti, ali na djeci prihvatljiv način, kroz igru i zabavu. Djeca i roditelji odlično reagiraju na naš način rada i imamo izvrsne rezultate. Najčešće roditelji uključuju dijete s navršenih 5 ili 6 godina u sportske programe, upravo zbog toga što postoji deficit stručnog i educiranog kadra za rad s manjom djecom. A ukoliko je program prilagođen djetetu, a ne obrnuto, dijete se može već od 1,5 godine priključiti sportskoj aktivnosti’, preporuča dipl. kineziologinja i osnivačica Sport Educe, Anita Vukušić Crevar te otkriva kako Sport Educa stoji iza projekta Baby Gym – program za djecu već od 1,5 godine – za pravilan rast i razvoj lokomotornog sustava.
‘Kroz jednostavne motoričke zadatke sastavljene od osnovnih oblika kretanja, elementarnih igara i kretanja uz glazbu pot ičemo dijete da spontane pokrete i reakcije pretvori u svjesne, a kroz niz jednostavnih radnji nauči svladati složene zadatke’, objašnjava Anita Vukušić Crevar te za djecu predškolske dobi preporuča bazične sportove – gimnastiku, atletiku, ples, plivanje, borilačke sportove, rolanje, klizanje, skijanje.
Univerzalni sportski program
‘Svakako bih preporučila i naš univerzalni sportski pogram ‘Mala sportska akademija’ u kojem se kroz igru mogu naučiti svi sportovi – to ne znači da ćemo s malenom djecom zaista igrati nogomet ili košarku, ali ćemo kroz igru naučiti pravilno izvoditi elemente, dodavati se loptom, voditi loptu, surađivati s ostalom djecom i slično.’, poručuje za kraj Anita koja već 15 godina promiče važnost sporta kod djece predškolske dobi, stvaranja zdravih navika od najranijeg djetinjstva te uravnotežene prehrane.
Kako roditelji mogu pomoći pretilom djetetu?
‘Ustrajnost roditelja i uključivanje cijele obitelji u proces promjene prehrambenih navika jedini je način kako dugoročno roditelj može utjecati na svoje dijete i osigurati mu dobre temelje da jednog dana
bude zdrava odrasla osoba’, poručuje nutricionistica Nataša Šoštarić te otkriva korisne savjete:
• Roditeljima koji imaju pretilo dijete savjetuje se da ga potaknu vlastitim primjerom te da kao obitelj stvore zajedničke zdrave navike.
• Preporuča se uvesti promjene poput redovitih obiteljskih obroka te zajedničkih tjelesnih aktivnosti.
• Prilikom kupnje namirnica valja ograničiti kupovinu grickalica, slatkiša i sokova te potaknuti dijete da samo izabere voće ili povrće koje bi voljelo pojesti.
• Važno je znati da djeca koja pomažu u pripremi obroka jedu značajno više povrća od djece koja ne sudjeluju u kuhanju.
• Bitno je obratiti pozornost na veličinu porcije koju serviramo djetetu, s obzirom da su potrebe djece drugačije od potreba odraslih.
Postupno uvodite promjene
U priručniku ‘Petica – igrom do zdravlja’ – program prevencije pretilosti djece školske dobi, stručnjaci savjetuju kako se roditelji ne bi trebali obeshrabriti ako dijete odbije određenu zdravu hranu. Naime, istraživanja su pokazala kako je ponekad istu namirnicu djetetu potrebno ponuditi barem 10 puta prije nego li je prihvati. Također, ne zaboravite da će djeca lakše prihvatiti promjenu ako im bude predstavljena na zabavan i zanimljiv način. Što se tiče hrane, koristite tjesteninu u boji i različitih oblika, pripremite tijesto za kruh koje će dijete oblikovati, dajte mu da jogurt obogati voćem koje je samo nasjeckalo. Obvezno ga potičite da započne dan doručkom (integralno pecivo s rajčicom, kravljim sirom i maslinovim uljem). Potičite ga da pije vode (5-7 čaša dnevno). Ne zaboravite na vježbu – ako ništa ne trenira, neka svaki dan pleše, utrkuje se po dvorištu, baca frizbi…
Komentari