4 razloga zašto se bojimo vode – kako pobijediti strahove i bezbrižno zaplivati!

S vodom ne osjećate bliskost, na plaži nikad ne ležite blizu vode, osobito ako je riječ o dubokom moru? Izbjegavate plivati predaleko? Nije vam ugodno ni kad su veliki valovi? Opustite se, niste jedini. Prema istraživanjima, 33% Europljana ne zna plivati

Strah od uzburkanog mora i dubine, odnosno nelagoda zbog činjenice da ne mogu dotaknuti dno, neki su od najčešćih razloga koje ljude koče u tome da se održavaju na površini mora. Također, ima i onih koji u bazenu plivaju poput svjetskog rekordera, ali ih hvata panika na otvorenome moru. Svjetska rekorderka na 200 m slobodnim stilom, talijanska plivačica Federica Pellegrini, priznala je da se, unatoč odličnim rezultatima u plivanju u bazenu, boji dubine. To dokazuje da većina strahova, ma kakvi bili, proizlazi iz psiholoških blokada.

Simboličko značenje

Zašto voda izaziva strahove? Voda ima veliko simboličko značenje vezano za život: to je prvo što upoznajemo prije rođenja, kad smo u majčinoj utrobi uronjeni u amniotičku tekućinu. Prema mišljenju psihoterapeuta, strah od vode mogao bi biti povezan sa strahom od emocija. Evo nekoliko savjeta stručnjaka koji će hidrofobima pomoći da se suoče s vlastitim strahom.

1. Glava pod vodom. Ne, hvala!

Moj stil plivanja nije savršen, ali volim dugo plivati, to me relaksira. Međutim, nikada ne ronim, bojim se da će mi ponestati zraka i da neću moći izroniti na površinu. Već sama pomisao da mi je lice uronjeno u vodu stvara mi nemir. Danijela

Zašto se to događa?

Tko ima ovaj problem, obično je vrlo kruta osoba u držanju tijela i općenito u životu te se ne zna opustiti. Da bi se dobro osjećala, mora imati potpunu kontrolu nad svime, inače se boji da će se dogoditi katastrofa. Osobe koje imaju ovakav strah previše su racionalne; sve nastoje isplanirati do detalja, za sve traže objašnjenje, ništa ih ne može iznenaditi…
Međutim, tako riskiraju gubitak svijesti o svojim najdubljim emocijama i onome što zaista žele. Tako su malo bliski sa svojom instinktivnom stranom da se toga plaše.

Najuspješnije strategije

Prihvatite svoje granice. Budite manje strogi prema sebi. Ako katkad pogriješite, nije drama: od pogrešaka se mogu izroditi nove mogućnosti. Zapitajte se koje su vaše stvarne želje i počnite razmišljati što možete napraviti kako biste barem jednu ispunili. Kad plivate u moru, opustite se. Oni koji žele naučiti roniti prvo moraju naučiti duboko disati. U vodi nije dovoljno samo zadržati dah nego ga treba ispuštati kroz usta uvijek ujednačenim ritmom.

Isprobajte i ovu vježbu:
Udahnite, uđite u more tako da vam bude u visini usana i ispuštajte snažno zrak da napravite balone. Nakon nekoliko puta uronite i nos uvijek ispuštajući zrak na usta. Nastavite uranjajući cijelim licem zatvorenih očiju i pušite zadržavajući dah. Zadnji korak je uranjanje u vodu otvorenih očiju.

2. Plivam, ali ne skačem

U vodi nemam problema, rado plivam i dobra sam plivačica, ali kad ulazim u more, moram to činiti postupno, bojim se skočiti. To sam otkrila za vrijeme jednih praznika kad smo bili na barci: bila sam jedina u svojem društvu koja se nije usudila baciti s broda u more. Moji su prijatelji skakali bez problema, ali ja nikako. Bojim se da ću se ozlijediti, a osobito me plaši pomisao padanja u prazno. Žana

Zašto se to događa?

Sa simboličkog aspekta, skok znači bacanje u novu dimenziju.
To je težak čin hrabrosti ako ne vjerujete u sebe.

Najuspješnije strategije

Ako želite pobijediti strah, morate poboljšati odnos prema svome tijelu da biste stekli veću sigurnost u sebe. Primjerice, pokušajte si zadati sportske ciljeve: trčite, igrajte tenis, natječite se s prijateljicom u plivanju. Cijenite svoje postignute rezultate: osjećat ćete se snažnije. Nakon što se napunite samopouzdanjem, skok u vodu više vam neće izgledati kao padanje, nego kao fantastičan kvalitetan skok.

Vježba koja pomaže

Pokušajte kliznuti u vodu iz sjedećeg položaja: to je lakši način nego s visine. Kad se osjetite sigurnije, skočite uspravno na noge – lakše je. Zapamtite da noge trebaju biti ravne, ali ne ukočene: što ste opušteniji, to je bolje. Za siguran skok, izaberite mjesto gdje je duboko more i na kojem su i drugi već skakali.

3. Upomoć, valovi!

Uživate u kupanju samo onda kada je more mirno kao bazen? Svima onima koji se boje dubine, valovi predstavljaju poteškoću više: potpuno ih destabiliziraju. To je posebno vidljivo kod osoba koje su u svakodnevnom životu navikle uvijek pobjeđivati i diktirati uvjete igre. Uzburkano more stvara poteškoće jer nas prisiljava da se prilagođavamo njegovim promjenama, a time se povećava rizik od krivih koraka, objašnjavaju psihoterapeuti.

4. Bojim se plivati tamo gdje ne dodirujem dno!

U moru nisam u svom elementu; znam plivati, ali idem samo tamo gdje je plitko, gdje mogu dodirnuti dno. Jednom sam se, ne primijetivši da dno naglo ponire, našla u dubini na kojoj nisam mogla dotaknuti dno, pa me je uhvatila panika. Već u nekoliko zaveslaja rukama bila sam na čvrstom tlu, no to još pamtim kao traumu. Maja

Zašto se to događa?

Ovo je jedan od najčešćih strahova zbog kojih mnogi ne nauče plivati. Često se taj strah može vezati uz neku staru traumu, povezanu uz trenutak rođenja, primjerice kao posljedica omotane pupčane vrpce ili teškog porođaja. Iako toga nismo svjesni, ostao je trag sjećanja koji u trenutku ulaska u vodu izlazi na površinu i zbog toga se ne osjećamo ugodno.

Strah od plivanja u dubokom otkriva strah od zagledanja unutar sebe, ali također i strah da se nešto otkrije: neko iskustvo koje je pohranjeno u pamćenje kojeg više nismo svjesni na razumnom nivou, ali kojega se bojimo. Stoga svaki put kad ulazite u vodu ukočite se i zadržite dah: to je prirodna reakcija na stanje velikog šoka kada, umjesto da bježite, ostajete blokirani.
Tako ukočeni ne možete ni plutati jer osjećate silnu potrebu za čvrstim tlom pod nogama. More, međutim, ne stoji, nego je puno struja, što dodatno povećava osjećaj nesigurnosti i opasnosti.

Najuspješnije strategije

Voda nas drži na površini, samo to moramo otkriti. Pomoći će nekoliko treninga u bazenu s učiteljem na mjestu gdje se može dodirnuti dno. No i sami možete iskušati vježbu koja se zove ‘Ples disanja’, a koja pokazuje da je naše tijelo povezano s vodom više nego što mislimo. Pronađite neko mjesto s pješčanim dnom ili uđite u bazen: stanite uspravno u dubinu do prsa (oko 120 cm), raširenih nogu i opuštenih koljena, pa opustite težinu tijela prema dnu bez podizanja stopala od dna. Osluškujte svoje tijelo: kad udišete, ono ide prema gore, a kad izdišete, vraćate se dolje. Otkriće da nas voda zapravo njiše i drži u skladu s disanjem dat će vam samopouzdanje.

Vježba koja pomaže

Održavajte se na površini vode s pomoću daske za plivanje. Prebacivanje težine s dna na plutajuću dasku u trenutku pomaže da se osjetite sigurnije. Tako ćete dobiti vidljivu kontrolu nad podlogom o koju se oslanjate i lakše podizati noge te ćete, da to i ne primijetite, otići na mjesto gdje ne možete dodirnuti dno.

Komentari