Tijekom godišnjeg odmora važno je promijeniti uobičajene aktivnostI. Primjerice, ako vaš posao pretežno mentalne naravi, poželjan je aktivan odmor, dok se onima koji se fizički iscrpljuju preporučuje mirovanje
Zimski školski praznici za većinu zaposlenih roditelja ujedno je prilika da odu na godišnji odmor. Zbog čega je djeci potreban predah između dvaju školskih polugodišta, a odraslima, zaposlenim građanima – godišnji odmor? I što nam dobro donose ti odmori? Odgovore na ta pitanja dao nam je Željko Jernoić, prof. psihologije i predstojnik Katedre za psihologiju rada i ergonomiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Odmor ovisi o vrsti posla
‘Godišnji odmor, kao i odmor u bilo kojem drugom smislu riječi, potreban nam je prije svega zbog umora koji se javlja prilikom obavljanja različitih radnih aktivnosti. Taj umor, koji je i fizički i psihički, varira tijekom mjeseci. Prema tome, nakon intenzivnog rada uvijek nam treba odmor. Godišnji odmor je dulje razdoblje tijekom kojeg se čovjek odmara i koje je nužno potrebno za njegovu energetsku obnovu, odnosno rekuperaciju organizma’, kaže prof. Jernoić i dodaje kako vrsta odmora ovisi o vrsti posla koju osoba obavlja.
‘Ako je vaš rad pretežno tjelesni, pogotovo ako je riječ o teškom fizičkom radu, onda je u prvoj fazi poželjno mirovanje, a poslije bi bile korisne i lagane šetnje. S druge strane, kod pretežno mentalnog rada, s puno stresnih situacija, poželjan je aktivan odmor, jer vas ta aktivnost zaokuplja, odnosno vaše misli odvaja od stvari koje vas inače najviše zaokupljaju. Na taj se način odmarate i fizički i psihički’, objašnjava prof. Jernoić.
Pojednostavnjeno rečeno, tijekom godišnjeg odmora važno je promijeniti aktivnost. To ne mora značiti da morate otići na skijanje ili na more, aktivan odmor možete si osigurati i u vlastitoj okolini. No, kako tvrdi prof. Jernoić, ipak nije loše promijeniti sredinu.
Promijenite fokus pažnje
‘Ta promjena sredine je prije svega vezana uz to da uklonite misli i poticaje koji su nužno vezani uz rad i radnu aktivnost koju vaš posao uključuje’, kaže prof. Jernoić. Pa i taj vikend, koji većini ljudi brzo prođe, može biti dobra prilika za ‘rekuperaciju’ jednostavno zato što nam omogućuje da promijenimo fokus pažnje, psihički se odmorimo od posla, pa i obnovimo energetske rezerve. U skladu s tim, u danima koji slijede nakon odmora povećava se radni učinak i osoba može biti na razini koja se od nje očekuje. S druge pak strane akumulirani umor izaziva suprotan učinak – nemotiviranost za posao.
‘I tijelo i psiha nam stalno šalju signale kad trebamo uzeti odmor. Važno je napomenuti i to da godišnje odmore nikad ne treba koristiti u komadu, primjerice dulje od trideset dana. Tada biste mogli imati problema s vraćanjem na posao, odnosno s ponovnom prilagodbom na rad’, kaže prof. Željko Jernoić i savjetuje da godišnji odmor razdvojimo na dva dijela: jedan neka bude dulji od dva tjedna, a onda je dobro nakon šest mjeseci opet si priuštiti odmor, i to u trajanju od tjedan dana.
Fiziološke prednosti odmora
‘Gledajući na fiziološkom planu, to znači da se, ako je u pitanju teži fizički rad, iz organizma odstranjuju štetne tvari, tzv. metaboliti, mliječna kiselina ili slično. Na taj način se obnavljaju mišići i cijelo tijelo. To potiče i različite vrste psihičke aktivnosti koje mogu djelovati motivirajuće na radnika i na odmor. Psihološki gledano, ono najpozitivnije je odmak od situacije. Pogotovo ako obavljate stresan posao. Naprosto su potrebni ti psihički odmori da biste promijenili vrstu aktivnosti. To je uglavnom suština odmaranja’, zaključuje prof. Jerneić te poručuje kako je i djeci potreban odmor, s obzirom na to da je i učenje rad. Tako i za njih vrijede ista pravila odmaranja kao i za odrasle. S obzirom na to da je njihov posao učenje, a to je mentalni rad, oni bi odmor trebali provesti aktivno. I, zato, neka se što više igraju, borave na zraku, druže… To je najbolji put da u novo polugodište uđu s dovoljnim zalihama energije.
Komentari