Kad se govori o online ovisnostima, najčešće se misli na ovisnost o društvenim mrežama, kockanju, seksu i šopingu. Roditelji bi tu, naravno, dodali i kompjutorske igrice. Prepoznajte na vrijeme prve znakove za uzbunu!
Zahvaljujući internetu pronalazimo ljubavne partnere, poslove, prijatelje, čitamo, kupujemo i učimo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2014. godine, internet najviše koriste osobe u dobi od 24 do 35 godina (njih čak 95 posto) te 85 posto osoba u dobi od 35 do 44 godine. To znači da svoje najaktivnije i najplodonosnije godine provedemo online. Internetom se najčešće koristimo radi čitanja časopisa i novina, primanja i slanja elektroničke pošte, informiranja o proizvodima i uslugama te društvenih mreža. Današnja djeca gotovo da se rađaju informatički pismena pa neki čak idu toliko daleko da kažu kako buduće generacije više neće znati ni držati olovku i pisati, jer će sve raditi tipkajući.
Više ništa ne pamtimo!
Navodno bi se mogao i povećati broj onih koji pate od demencije i drugih kognitivnih poremećaja, jer danas više ništa ne pamtimo – sve je pohranjeno na našim tabletima, mobitelima i računalima. Iako još uvijek nije uvrštena u medicinske knjige, ovisnost o internetu sve je češća pojava među ljudima i ima iste negativne efekte kao i ovisnost o drogi i alkoholu, kažu stručnjaci. Jeste li i vi (potencijalna) žrtva?
Gornja granica – 38,5 sati tjedno
“Još uvijek nema epidemioloških istraživanja o prevalenciji pojavnosti u Hrvatskoj. Prema objavljenim istraživanjima, prevalencija ovisnosti o internetu kreće se od 0,3 do 0,7 posto u općoj populaciji pa do 14 posto u studentskoj i srednjoškolskoj populaciji. Ovisnici provode u prosjeku 38,5 sati tjedno na internetu, a oni ostali oko pet sati”, govori dr. sc., dr. med. iz Poliklinike za psihijatriju MKS iz Bjelovara. Postoji nekoliko vrsta ovisnosti o internetu, odnosno o sadržajima koje internet nudi, pa tako, napominje dr. sc. Marija Kudumija Slijepčević, razlikujemo ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o kockanju, ovisnost o online seksu i ovisnost o šopingu.
Zamislite da na 24 sata morate biti bez pristupa internetu. Sigurno biste već nakon 12 sati proživljavali znakove apstinencijske krize kao što su nervoza, lupanje srca, znojenje dlanova, ali i osjećaji dosade i samoće.
Dublja pozadina problema
Ti online sadržaji, odnosno ovisnosti, za sobom povlače još neke psihološke probleme kao što su depresija, nesanica, oniomanija (bolesna potreba za kupovanjem) i druge poremećaje kontrole poriva. Općenito su razvijanju ovisnosti o internetu skloniji nervozni, usamljeni i tjeskobni ljudi. Ovisnost o internetu počinje sporo kao i, primjerice, alkoholizam, ali s vremenom počne diktirati tempo života. Kod korištenja interneta tijelo reagira kao kad alkoholičar popije čašu alkoholnog pića. Psihom i tijelom, zbog proizvodnje dopamina, počne ‘kolati’ osjećaj sreće, ugode i zadovoljstva. S vremenom je potrebno sve više alkohola, odnosno korištenja interneta, da bi se postigao isti učinak jer se javlja povećana tolerancija na njega. Prijelomni je trenutak kod ovisnosti o internetu kad dođe do preopterećenja psihe informacijama i saznanjima, tada čovjek ‘puca po šavovima’. “Ovisnost najčešće ima dublju pozadinu. Naime, često je ovisnost o internetu manifest glavnih problema kao što su debljina, depresija, kašnjenje plaće, loš brak ili ljubavna veza. Ljudi traže svojevrstan bijeg od problema u bespućima interneta. Virtualni je svijet dostupan svima. U njemu svi možemo, tek jednim klikom tipke, postati na trenutak netko drugi – bolji, sretniji i uspješniji. Ipak, ovisnost o internetu bezuspješan je bijeg od problema koji je potrebno na vrijeme primijetiti, jer svaka ovisnost razara ljudsko zdravlje. Liječenje svih ovisnosti vrlo je kompleksan proces i ovisi o nizu čimbenika – težini simptoma, strukturi ličnosti, komorbiditetu (prisutnosti drugih psihičkih smetnji) itd. Vrlo često se kao komorbidna dijagnoza pojavljuje depresija koja u svojoj definiciji ima i otuđenje od ljudi, tjeskobu koja se javlja kod izlaganja drugima te računalo predstavlja dobar način prikrivanja autentičnog sebe, svojih strahova, mana, nesposobnosti, nemogućnosti stvaranja i održavanja odnosa, emocionalnog doživljavanja…”, objašnjava doktorica Marija Kudumija Slijepčević i naglašava kako ne treba bježati od problema.
Online život ima i puno prednosti
Ako kod sebe primijetite znakove ovisnosti o internetu koji vas sputavaju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, potražite pomoć stručnjaka. Međutim, djelomično si možete pomoći i sami. Kako je potpuna apstinencija od interneta danas nemoguća, a internet nam je i koristan alat, dobro je omogućiti si odmor od nekoliko dana bez mobitela i računala te ograničiti pristup internetskim stranicama na kojima stalno surfamo pomoću besplatnih programa. Online život, dakle, ima svojih prednosti i nedostataka. Zahvaljujući internetu lakše i brže dolazimo do različitih podataka, što nam je poprilično olakšalo život, no istovremeno nam prijeti opasnost da ‘puknemo’ od količine informacija koja nam se servira i koje ne možemo uvijek selektirati na najispravniji način. Iako se stalno spominje kako djecu treba maknuti od kompjutora, kroz rad na njemu ona mogu razviti niz vještina, primjerice vježbati koordinaciju (kroz igranje igrica), snalažljivost u nepoznatim situacijama, ali i unaprijediti osjećaj vlastite sposobnosti i samopouzdanja. Pokazalo se i to da je uvođenje novih tehnologija u nastavu motiviralo školarce za učenje. Ma koliko nam se činilo da kompjutori otuđuju ljude jedni od drugih, jer sve manje komuniciraju uživo, a sve više online, istraživanja pokazuju da, primjerice, kompjutorske igrice, samim time što predstavlaju zajednički interes jedne određene skupine ljudi, mogu biti poticaj na druženje onima koji inače imaju poteškoće u komunikaciji. Ipak, važno je naglasiti da internet omogućuje anonimnost, pa nikad nismo sigurni je li osoba s ‘druge strane žice’ doista ona za koju se predstavlja. Nadalje, ta anonimnost potiče ljude na slobodnije izražavanje, a to također može biti potencijalno opasno (lakše je nekoga uvrijediti ako ga ne gledaš u oči). Bilo kako bilo, nitko više ne može zamisliti život bez interneta, no kao i u svemu u životu, i tu trebamo pronaći zdravu ravnotežu. U protivnom, ono što nam je trebalo olakšati svakodnevno funkcioniranje, postaje naš najveći teret.
Komentari