Uspjeh je subjektivno stanje emocija i uma i zato ga je vrlo teško definirati. Pretjerujemo li kad od sebe i drugih uvijek tražimo izvrsnost i je li to garancija uspjeha? Otkrivamo vam najvažnije korake koje morate osvijestiti na svojem putu prema uspjehu (ma što on bio!)
Uspjeh nam je nametnut kao imperativ pa se neprestano propitkujemo jesmo li uspješni i jesmo li postigli to nešto o čemu svi pričaju te, što je još gore, djeci namećemo visoke kriterije prema kojima samo izvrsnost dolazi u obzir. S druge pak strane uopće ne znamo što je to uspjeh, pa – razmišljajući o njemu – sve smo bliže činjenici da je pojam ‘uspjeh’ zapravo enigma. No kako bismo nešto naučili u životu i razvijali se te u konačnici dosegli taj subjektivni osjećaj uspjeha (ma što on bio!), u tome nam prvenstveno može pomoći – neuspjeh.
‘Uspjeh je vrlo teško definirati, s obzirom da je to subjektivno stanje emocija i uma. Lakše od samog definiranja pojma uspjeha jest definiranje načina na koji se on ostvaruje. Ako u obzir uzmemo populaciju koja živi zapadnjačkim načinom života, krovna podjela uspjeha u životu većinom ide u dva smjera: poslovni i osobni uspjeh. Kada govorimo o poslovnom uspjehu, govorimo o postizanju vrhunskih rezultata, napredovanju i materijalnoj sigurnosti, dok osobni uspjeh u sebi sadrži obiteljski sklad te emocionalnu sigurnost i ispunjenost’, pojašnjava Josipa Svetina, socijalna pedagoginja koja radi kao stručna suradnica i trener u Partus akademiji za razvoj izvrsnosti.
Pojasnila je zbog čega nam je uspjeh toliko privlačan? ‘Jedan dio odgovora leži u osobnom ostvarenju, odnosno samoaktualizaciji, što je jedna od temeljnih potreba čovjeka. Kada govorimo o samoostvarenju, zapravo govorimo o razvoju vlastitih potencijala i sposobnosti, stoga možemo reći kako uspjeh nije univerzalan, već je definiran našim vlastitim potencijalima koji su ujedno i prva stepenica prema uspjehu. Drugi dio odgovora valja tražiti u vrijednostima društva u kojem živimo. Ono od djetinjstva potiče i propagira uspjeh koji se transformira kroz život, od odličnih ocjena u procesu školovanja do vrhunskih rezultata kako u poslu, tako i u odgoju vlastite djece’, pojašnjava Josipa Svetina. Kako bismo dobili odgovor na pitanje što je to točno uspjeh u životu, potrebno ga je, naglašava ova stručnjakinja, transformirati u pitanje: ‘Što za mene znači uspjeh u životu?’ Prvi korak prema uspjehu je osvijestiti svoje potencijale i zapitati se što nam je važno, na koji način to možemo postići te s kime to možemo podijeliti. Drugi korak jest razmišljati ‘izvan kutije’, jer su najveći neprijatelji uspjeha teorije i ideali postavljeni od strane društva. Razmišljanje izvan okvira pomaže oslobađanju naših potencijala na inovativne i kreativne načine, stoga si trebamo dopustiti snove, iako smo odrasli. Treći korak je imati na umu činjenicu da stvari mogu krenuti po zlu, zbog čega je potrebno osmisliti vlastite alternativne putove k uspjehu, odnosno proširiti svoju perspektivu i imati spreman ‘plan B’. Kako bismo dodatno osigurali svoj uspjeh, trebamo napraviti tablicu vlastitih vrijednosti i pritom, umjesto usredotočenosti na rezultat, pažnju usmjeriti na put kojim idemo.
Strah od neuspjeha nas blokira
‘Ako stvari i krenu u lošem smjeru, to ne mora nužno značiti da ste neuspješni. Tko zapravo kaže da je neuspjeh nešto loše? Vrlo često na neuspjeh samo neuspješno gledamo. Ljudi imaju tendenciju za vlastiti neuspjeh okrivljavati okolnosti, primjerice kratke rokove, loše suradnike, nestrpljivog šefa, materijalnu/obiteljsku situaciju, manjak emocija kod partnera i slično, dok tuđi neuspjeh pripisuju karakteristikama osobe (lijenost, nemarnost, nekompetencija…). Na taj način stagniramo, odnosno ne učimo iz neuspjeha i ne potičemo promjene u osobnom rastu i razvoju. Jednako tako, zbog straha od neuspjeha stvaramo sebi fizički i emocionalni pritisak da moramo uspjeti, a taj pritisak blokira nas da gledamo izvan okvira i budemo kreativni’, pojašnjava Josipa Svetina i napominje kako samo oni koji žive u svojoj zoni sigurnosti i ne preuzimaju nikakav rizik nisu doživjeli neuspjeh. Međutim, to ne znači da su oni uspješni.
‘Oni koji nisu doživjeli neuspjeh imaju tendenciju unazaditi posao ili odnose s drugima. Vrlo često ne preuzimaju odgovornost i ne donose nikakve odluke. Zbog straha od neuspjeha gotovo su paralizirani ići naprijed, stoga idu do granica svojih mogućnost i nisu spremni priznati svoje greške. S druge strane, osobe koje su ekstrovertirane češće preuzimaju fizičke, socijalne i ekonomske rizike, a čak i ako dožive neuspjeh, iz njega uče i idući put kada preuzmu rizik možemo reći da igraju pametnije’, kaže ova stručnjakinja.
Vjerojatno svatko poznaje bar jednu osobu koja kao da ne uči na svojim greškama i stalno ih ponavlja. Vrlo često se za takve osobe može reći da im je neuspjeh postao navika pomoću koje traže pažnju dugih ljudi i stavljaju svoje probleme u središte odnosa. S druge strane, postoji mogućnost kako osoba nema potrebnu inicijativu i strast za promjenom u određenom području života. ‘Ako ste i sami takvi, potražite pomoć drugih osoba i uvažite njihova mišljena i savjete. Vizualizirajte svoj uspjeh i usredotočite se na pozitivno, negativno je ionako već oko vas. Odredite referentne točke prema uspjehu. Primjerice, ako na zdraviji način života gledate kao uspjeh, a na putu stalno doživljavate neuspjeh, referentne točke mogu biti opremanje hladnjaka zdravom hranom, vježbanje tri puta tjedno, uvođenje rasporeda obroka po danu. I nemojte se zaboraviti nagraditi, jer su nagrade jedno od najvažnijih sredstava čovjekova učenja’, savjetuje Josipa.
Ključ ponovnog postizanja uspjeha
Na neuspjehu, dakle, učimo; ali što? ‘Samim time što ste pogriješili i toga ste svjesni, vaš mozak je alarmiran za slične buduće situacije. Vaša percepcija se također mijenja, stoga počinjete uočavati određene loše načine poslovanja ili obrasce ponašanja koje prije niste. Nećete si dozvoliti luksuz da u nešto niste upućeni, odnosno postići ćete određenu dozu inicijative za znanjima iz novih područja. Idući put kada u pitanju bude vaš ego ili profesionalizam, vrlo je izgledno da ćete odabrati profesionalizam. Dakle, preuzimanje odgovornosti za neuspjeh može utjecati na razvoj vlastite riznice znanja, ali i osobni rast i razvoj’, ističe naša sugovornica i pojašnjava kako ne treba zanemariti činjenicu da nas ponekad neuspjeh u određenom području života može spriječiti u ponovnim pokušajima za postizanje uspjeha. Vrlo često se radi upravo o područjima do kojih nam je najviše stalo. Kako bismo to spriječili, važno je raditi prvenstveno na samopouzdanju i pozitivnoj slici o sebi tako što ćemo prihvatiti sebe onakvima kakvi jesmo. Jer je to preduvjet asertivne borbe za sebe. Posvećivanje svome zdravlju, pogotovo prehrani i tjelovježbi, svakako utječe na samopouzdanje. Da bismo bili samopouzdani, trebamo vjerovati da imamo baš ono što je potrebno. Samopouzdanje je ključ ponovnog postizanja uspjeha.
‘Čak i ako klonete duhom u stalnoj potrazi sa uspjehom, a imate svoje samopouzdanje, lakše vam je ostati motiviran. Prvenstveno je potrebno organizirati se. Olovka i papir i postavljanje prioriteta na taj način nisu loša kombinacija. Imajte na umu da ne morate sve sami prolaziti, stoga tražite pomoć. Traženje pomoći nije odlika vaše slabosti, već znak da imate situaciju u svojim rukama i da ste spremni krenuti ispočetka. Posvetite se i svom načinu razmišljanja, ispišite pozitivne strane trenutne pozicije u kojoj jeste i željene pozicije, što će vam dati jasan odgovor na pitanje trebate li krenuti ili ne. Riješite se svojih ograničavajućih uvjerenja, poput: ‘Ja to ne mogu!’, ‘Ja nisam sposoban/na’, jer biste zbog zabluda mogli propustiti samoostvarenje’, savjetuje Josipa.
Oprah, Marilyn Monroe, Spielberg
Danas je jedna od najimućnijih žena današnjice, no – osim što je imala nesretno djetinjstvo – na početku svoje televizijske karijere dobila je i otkaz kao reporterka. Riječ je o Oprah Winfrey, koja svoj današnji uspjeh ne može zahvaliti ni fizičkom izgledu, što se smatra adutom više u televizijskom poslu. No ipak je uspjela ostvariti zavidnu karijeru. Vjerojatno najpoznatija svjetska glumačka diva Marilyn Monroe također je imala problema na početku svoje karijere jer su je mnogi agenti odbili kao neperspektivnu. Još jedna osoba iz svijeta glume, redatelj Steven Spielberg tri je puta bezuspješno pokušavao upisati režiju. Kad mu je to konačno uspjelo, opet je bio prisiljen prekinuti studij, da bi ga završio tek 2002.
DOPUSTITE I DJECI DA GRIJEŠE
‘Dopustite si pogrešku i neuspjeh, ali jednako tako dopustite ih i svojoj djeci. Još u vrtićkoj dobi djeca se uspoređuju s drugima i na taj način izgrađuju sebe i svoje samopouzdanje. Samopouzdanje je važan čimbenik uspjeha, a gradi se na temelju ostvarenja vlastitih potencijala. Kako bi dijete otkrilo svoje potencijale, pogreška je sastavni dio tog puta. Naučimo li nositi se s pogreškama i neuspjesima u djetinjstvu, lakše ćemo se suočiti s istima u odrasloj dobi’, kaže Josipa i naglašava kako je važno naučiti svoju djecu da je bolje uspjeti u nečemu zahtjevnom nego u nečemu laganom, što će potaknuti dijete na trud i smanjiti paralizu zbog straha od neuspjeha. Pitajte svoje dijete u čemu je pogriješilo kako biste potaknuli razvoj samoanalize i traženja alternativa. Naučite svoje dijete prihvatiti konstruktivnu kritiku, naučite ga da je loš osjećaj normalna stvar i pokažite mu kako ostati miran kada je najteže. I za kraj, dopustite svom djetetu neuspjeh, ali dopustite ga i sebi jer iz neuspjeha učimo, mentalno se razvijamo i postajemo čvršći. Neuspjeh nije nužno loš, loša je samo naša percepcija. Uspjeh je dakle subjektivna stvar, a istinski uspjeh sastoji se u ostvarenju vlastitih potencijala.
Komentari