Znanstveno je potvrđeno da mnogi ljudi pate od depresije zbog povratka na posao nakon ljetnog odmora. Otkrijte što učiniti da što bezbolnije preskočite ‘post-holiday blues’ te kako prikupljenu energiju pravilno rasporediti na obveze koje vas čekaju
Mnogima je vjerojatno najljepše razdoblje u godini ljetni godišnji odmor. Ako je zamišljeni scenarij upotpunjen slikama ljenčarenja
na plaži, plivanja u bisernoplavom moru, čitanja knjige koju planirate pročitati još od početka godine, druženja s prijateljima i partyja
(bez kočnica), nitko sretniji od nas, zar ne? Godišnji je odmor nasušna potreba svakog čovjeka, a ovisno o afinitetima i prioritetima, uglavnom je i jedinstvena (rijetka) prilika da
s odmakom od svakodnevice pretrpane obvezama konačno odmorimo dušu i tijelo te napunimo baterije za nastavak godine i sve obveze koje nas čekaju – barem do zimskog odmora.
Zato je povratak s odmora u rutinu krcatu svakojakim obvezama za mnoge (pre)velik stres, a istraživanja su pokazala i da velik broj ljudi padne u depresiju. Dan povratka na posao većini je zapravo najgori u godini, često popraćen glavoboljom, nesanicom, umorom, čak i fizičkim bolovima. Ti su simptomi anksioznosti osobito izraženi kod onih koji nisu zadovoljni poslom ili uvjetima u kojima rade, kod onih koji se brinu hoće li uopće imati posla, ali i kod onih koji obavljaju odgovorne i zahtjevne poslove. S obzirom na specifično ljeto iza nas, koje zbog vremenskih neprilika i nije baš svakome pružilo priliku da ljenčari i odmara se na plaži, mnogo je i onih koji su
se s odmora vratili zapravo – neodmoreni.
Na bolovanje – nakon odmora
“Vjerojatno većina ljudi doživi određeni stres pri povratku s godišnjeg odmora. U Engleskoj su, primjerice, istraživanja pokazala velike financijske gubitke u razdoblju poslije godišnjih odmora jer ljudi odlaze na bolovanje ne bi li umanjili stres povratka s godišnjeg odmora i uhvatili još koji dan za prilagodbu. Stres povratka s godišnjeg možete prepoznati po simptomima kao što su nemir, umor, nervoza, nedostatak strpljivosti za razne tekuće aktivnosti
(iako ste sve te brojne aktivnosti prije godišnjeg uspjeli obaviti, sada vam nije jasno kako ste sve to stizali i mogli izdržati), loš san
zbog kojeg smo dodatno umorni i spava nam se, glavobolje, opća malaksalost, bolovi u mišićima… Kao i za sve drugo, stres povratka s godišnjeg odmora netko podnosi bolje, a netko gore”, objašnjava dr. sc. Ana Kandare Šoljaga, doktorica psihologije, sihoterapeutkinja te vlasnica i voditeljica psihološkog savjetovališta u kojem pruža usluge psiholoških tretmana, psihodijagnostike i profesionalne orijentacije (www.psihologrijeka. com).
Raniji povratak
Svi oni koji se vraćaju nečemu što vole raditi, kaže naša sugovornica, vjerojatno neće imati simptome stresa ili će oni biti blagi. Nasuprot tomu, za sve koji se vraćaju u tešku atmosferu
na poslu, neizvjesnu budućnost ili na posao koji baš i ne bi izabrali da su mogli birati, jasno je da će povratak biti mučan i stresan.
Jedni od rijetkih koji se vesele povratku svojoj rutini vjerojatno su djeca školske dobi koja, za razliku od onoga što odrasli očekuju od njih, vrlo često kažu da jedva čekaju početak školske godine jer im je dosadno i raduju se druženju s prijateljima u razredu. Kako biste što bezbolnije premostili jaz između bezbrižnog odmora i povratka u stresnu svakodnevicu, dr. Kandare Šoljaga ističe nekoliko bitnih stvari. Prva je povratak s godišnjeg najmanje dan ili dva prije nego što moramo na posao jer nam to pruža mogućnost da ipak dobijemo malo više vremena za prilagodbu.
Činjenica je da većinu zaposlenih na radnome mjestu čekaju nagomilane obveze i kratki rokovi u kojima ih moraju ispuniti, a
to stvara dodatni stres i nervozu te stihijsku lavinu novih problema.
Da se ne biste osjećali preplavljeni emocijama i izgubili živce, bilo bi dobro isplanirati svoje obveze prije povratka na posao te ih nastojati
rasporediti, za početak, u nekoliko dijelova.
Tri tjedna prilagodbe
Iako su znanstvenici izračunali da su za prilagodbu na redoviti radni tempo potrebna oko tri tjedna, sumnjamo da postoji itko tko si doista može priuštiti taj – privilegij. Umjesto toga, već prvoga radnog dana ubačeni ste u žrvanj obveza pa se more, sunce i ljetne radosti čine miljama daleko od vas. Zato je, slaže se i naša sugovornica, vrlo važno pozabaviti se nekim hobijem ili aktivnostima koje će vam nadoknaditi opuštenu atmosferu s odmora te predstavljati svojevrsnu zaštitnu zonu od stresa – barem na samom početku dok ne uhvatite brzinu i uobičajen ritam
‘posao-dom’. Koliko je povratak na posao doista stresan, dokazuju i neke studije prema kojima navodno četvrtina svjetske populacije pati od stresa samo pri pomisli na povratak. Stoga su izrazi poput ‘post-holiday blues’ ili ‘post-holiday syndrom’ dobili svoje mjesto i u medicinskom rječniku. Za neke je izlaz u antidepresivima, ali oni nikad nisu dobro rješenje, osim iznimno u medicinski opravdanim slučajevima. Dr. Kandare Šoljaga savjetuje svima koji imaju osjećaj nelagode, bolova, nesanice i nervoze više od deset dana da potraže pomoć u razgovoru s partnerom, prijateljem ili stručnjakom. Ti su neugodni osjećaji vjerojatno posljedica nečega dubljeg.
Odmor podijeliti u nekoliko dijelova
U potrazi za idealnim rješenjem neki stručnjaci predlažu i da godišnji odmor podijelimo na nekoliko dijelova, što pruža priliku da se tijekom cijele godine relaksiramo i zaboravimo na svakodnevne probleme. Naime, istraživanja su pokazala da je upravo odlazak
na godišnji odmor dva ili više puta najbolji za naše zdravlje u duljem razdoblju. Uz to, ono što nam općenito najviše pomaže u životu jest pozitivan stav. On ne znači da se trebate zavaravati ili ignorirati činjenice, ali ako se usredotočite na jednu pozitivnu stvar
u životu, svakodnevica će vam uvijek izgledati ljepše. A kada se umorite od obveza na poslu, maštajte o novom godišnjem odmoru i mjestima koje biste voljeli vidjeti. Istraživanja su pokazala da se puno bolje osjećaju zaposlenici koji nakon povratka na posao
s godišnjeg već imaju isplaniran sljedeći odmor, bilo da je riječ o kratkom odmoru za vikend ili o jednodnevnom izletu u prirodi.
Kako si pomoći?
1 Vratite se s odmora najmanje dan ili dva ranije jer ćete tako
imati više vremena za prilagodbu, savjetuje dr. Šoljaga.
2 Poslije povratka s godišnjeg čeka nas puno posla. Dobro je
prvo sjesti i isplanirati što sve treba uraditi te kojim redoslijedom, a
tek onda prionuti na posao. Počnete li stihijski nailaziti na probleme koje trebate riješiti, vjerojatno ćete se osjećati preplavljeno i izgubiti živce.
3 Dobro je prepoznati vlastite osjećaje, prihvatiti ih kao normalne
i pokušati sebi pomoći tako što ćete u svakodnevnu rutinu
ubaciti malo čarolije koju ste osjetili na godišnjem odmoru. I sada možete prošetati ili provesti poslijepodne na zraku…
4 Prije nego što se vratite s godišnjeg, prilagodite ritam spavanja i buđenja onome kakav ćete imati kad počnu obaveze.
5 Vratite se uobičajenom ritmu tjelovježbe ako ste ga promijenili
tijekom godišnjeg odmora. Ako inače ne vježbate, ovo je pravo
vrijeme da uvrstite tu zdravu naviku u svakodnevnu rutinu.
6 Nemojte sjesti pred TV. Ljudi koji puno gledaju TV procjenjuju
svoj život lošijim.
7 Ako neugodni osjećaji potraju dulje od desetak dana, razmislite
što vam to oni važno poručuju. Oni ne govore više o povratku s
odmora, već o nečem dubljem. Razgovarajte o tome s partnerom, prijateljem ili sa stručnjakom.
8 Ljudi misle da će njihovi problemi nestati na odmoru, ali
problemi idu s vama kamo god krenuli. Ako ih je bilo lakše nositi dok
niste imali i druge obaveze, sada se mogu činiti težima nego prije.
9 Ponekad se ljudi vrate s odmora i ne osjećaju da su se odmorili. Ako ste proveli odmor odgovarajući na mailove ili telefonirajući,
nije ni čudo da ste umorni.
Komentari