Pisanje dnevnika zrcalo je vašeg srca i ‘mjesto’ gdje možete naći odgovore na mnoga životna pitanja. Taj čin samorefleksije ne samo da je dobar za dušu, već poboljšava naše cjelokupno fizičko zdravlje
Ako mislite da je vođenje stranica intimnih misli rezervirano samo za tinejdžere u ljubavnim problemima, varate se. Dnevnik je zrcalo vašeg srca i učitelj na čijim strancima možete naći odgovore na pitanja: ‘zašto sam to učinila?’ ili ‘što se zaista događa?’. Terapiju pisanjem preporučuje sve više psihologa na temelju znanstvenih istraživanja koja su posljednja dva desetljeća iznjedrila samo pozitivne efekte.
Taj čin samorefleksije ne samo da je dobar za našu dušu, već nas čini sretnijima te poboljšava naše cjelokupno fizičko zdravlje; podiže imunitet, a smanjuje krvni tlak i razinu stresa. Naime, kada čovjek ni s kim ne dijeli svoju intimu, kada se nikome ne otvara ili ne piše o onome što se u njemu događa, njegov je unutarnji svijet prepun previranja, preispitivanja osjećaja ili događaja, što ne može nikako biti dobro ni za mentalno ni za duševno zdravlje. Ujedno, poricanje i neizražavanje vlastitih osjećaja može dovesti do akumulacije stresa što u konačnici uzrokuje mnoge bolesti. Stoga je emocije, ističu stručnjaci, nužno osvijestiti i izraziti, i to ne samo oblikovati u mentalne rečenice jer ih tako samo guramo dublje u podsvijest. Potrebno ih je izreći, ili još bolje, zapisati. Osim toga, pisanjem ćemo najlakše ‘uloviti’ svoje misli. S obzirom da se izmjenjuju brzinom munje i da nam dnevno kroz glavu prođe i njih nekoliko tisuća, pisanjem spontano odabiremo one koje želimo staviti na papir. Tim odmjerenim činom usklađujemo um i emocije te u naš unutarnji svijet unosimo svojevrstan red i smisao.
Vaš osobni terapeut
Kako objašnjava psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov, vođenje dnevnika pomaže pri regulaciji emocija i povećanju sposobnosti rješavanja problema. ‘Redovito pisanje olakšava procesuiranje i komunikaciju složenih ideja na jednostavniji način, pridonosi poboljšanju pamćenja važnih informacija, kao i uočavanju prilika koje nisu vidljive na prvi pogled’, pojašnjava ova zagrebačka psihoterapeutkinja.
Bilježnica kojoj otvarate svoje srce može postati vaš osobni terapeut, ‘prijatelj’ koji je uvijek tu i kojem se u svakoj situaciji možete bez straha povjeriti, mjesto gdje možete pohraniti svoje najdublje nade, traume, strahove i razgovore sa samim sobom, dajući time strukturu i smisao svojim mislima koje će vam naknadno postati jasnije, ili ćete zapisivanjem lakše doći do nekog rješenja ili spoznaje. Stoga, nemojte olako shvatiti pisanje dnevnika. To može biti gotovo terapeutski oblik rada na sebi i zato za pisanje izdvojite 10-20 minuta mira i tišine. Pri izražavanju svojih misli ne trebate se voditi nikakvim pravilima, ni brinuti o gramatici ili literarnom stilu. To ne treba biti remek djelo i ne treba biti savršeno, ali je zato važno da budete iskreni sami sa sobom te da to intimno povlačenje bude nešto čemu ćete se radovati, a ne nešto što ćete s mukom odrađivati.
Birajte olovku i papir
Iako ste možda navikli na pisanje na računalu, za dnevnik radije odaberite ‘starinsku’ metodu, tj. olovku i papir. Ne zbog nostalgije, već zato što pisanje tijeka vlastitih misli rukom ima drugačije efekte od tipkanja na tastaturi. Neuroznanstvena istraživanja mozga su otkrila da se pisanjem rukom, umjesto tipkanjem slova, aktiviraju dijelovi mozga koji nam pomažu bolje misliti, tako što povećavaju aktivnost u obje moždane polutke i time olakšavaju cijeli proces.
Ova terpija posebno je korisna onima koji se teško otvaraju razgovorom ili nemaju osobu kojoj se mogu povjeriti. Čak i ako niste naučili izražavati svoje najdulje osjećaje i biti introspektivni budite strpljivi, i za takvo što je potrebna praksa. Nakon 3-4 tjedna iznenadit ćete se vlastitim riječima. Zauzvrat ćete dobiti odraz svojih misli i emocija kojima ćete se uvijek moći vratiti (povremeno to i činite). Svakih nekoliko mjeseci ili na kraju godine, prisjetite se napisanog kako biste vidjeli koliko ste toga promijenilo u odnosu na trenutak kada ste to pisali. Osvijestite promjene, budite zahvalni na pozitivnim pomacima i uspjesima, a ponavljajućim negativnim obrascima posvetite veću pozornost.
Kakav tip dnevnika odgovara vašim potrebama?
Psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov ističe kako postoje različiti načini vođenja dnevnika. ‘Možete povremeno bilježiti važne životne događaje, svaki dan zapisivati što se događa ili bilježiti svoje osjećaje i misli. Možete pisati samo onda kada se osjećate loše kako biste negativnu energiju izbacili na papir, ili pak kad ste dobro kako biste dokumentirali pozitivne emocije. Mogućnosti je zaista puno’, kaže ova zagrebačka psihoterapeutkinja i daje nekoliko prijedloga kako koristiti dnevnik da biste ostali ‘u zoni’ i uspjeli ostvariti svoje ciljeve:
Dnevnik želja
‘Ova vrsta dnevnika pomaže u ostvarenju života kakvog želimo. Na početku dnevnika zapišite svoju životnu misiju, viziju i vrijednosti (načela po kojima želimo živjeti), a nakon toga, odredite područja života koja su vam važna kako biste ostvarili ono što želite, primjerice ljubav, posao, odnosi, novac, duhovnost. Za svako područje odredite godišnje i mjesečne ciljeve. Jednom tjedno (najbolje u nedjelju navečer) odredite dnevne ciljeve za tjedan koji slijedi. Svako jutro prije ustajanja pročitajte svoju misiju, viziju i vrijednosti te ciljeve za taj dan, a na kraju dana ocjenite koliko ste zadovoljni rezultatima i što možete bolje. Ovakva vrsta dnevnika omogućuje da čitave godine ostanete fokusirani na ono što vam je važno i ustrajete u realizaciji svojih želja i snova’, pojašnjava
stručnjakinja.
Komentari