Poslovno okruženje u kojem vlada pozitivno razmišljanje izvlači maksimum iz zaposlenika, potiče inovativnost, poboljšava me uljudske odnose i štedi novac
Prema podacima Središnjeg državnog ureda za radnu statistiku, američke tvrtke zbog negativnosti svojih zaposlenika u godinu dana izgube čak tri milijarde dolara. Riječ je o gubitku produktivnosti zbog ogovaranja, pritužbi i negodovanja. S druge strane, istraživanja pokazuju da poslovno okruženje u kojem vlada pozitivno razmišljanje izvlači maksimum iz zaposlenika, potiče inovativnost i kreativnost, poboljšava međuljudske odnose i štedi velike količine novca. Ispravno shvaćanje istinske prirode pozitivnog razmišljanja siguran je put kojim ćemo ostvariti svoje zasluženo pravo na vrhunske uspjehe.
Najčešće predodžbe o pozitivnom razmišljanju
• Negativne osobe se rađaju s negativnošću u sebi. NETOČNO! Negativnost je naučeni oblik ponašanja, stoga možemo iznova naučiti pozitivno razmišljati.
• U većini slučajeva ljudski potencijali se ne uspiju razviti zbog okolnosti na koje ne mogu utjecati. NETOČNO! Većina prepreka (unutarnje – strah, osjećaj manje vrijednosti, nedostatak samopouzdanja; vanjske – nedostatak novca, otkazi i sl., gdje možemo promijeniti vlastiti pogled na te događaje i okolnosti ili prigrliti mentalitet žrtve) za dosezanje punog potencijala zapravo je pod našim nadzorom.
• Samopouzdanje je moguće glumiti. TOČNO! Probajte s ‘igranjem uloga’, primjerice kod javnog nastupa s vremenom možete svoje nepoželjno ponašanje (nervozu, tremu) obuzdati i usmjeriti.
• Reci da netko razmišlja pozitivno je isto što i reci da je taj netko slijepi i neumjereni optimist. NETOČNO! Osobe koje pozitivno razmišljaju ističu se upravo po tome što iz teških situacija izvlače
maksimum pozitivnoga, čvrsto stoje na zemlji i s problemima se suočavaju izravno (sjetimo se lika Guida iz lma ‘La vita é bella’ nagrađenog s tri Oscara).
• Naši stavovi oblikuju naše ponašanje, koje pak oblikuje naše osjećaje. NETOČNO! Stavovi i vjerovanja odgovorni su za naše misli, koje oblikuju naše osjećaje, što na kraju određuje naše ponašanje.
• Stvarnost u većini situacija ne možemo mijenjati, ali možemo nadzirati svoje reakcije na nju. TOČNO! Prečesto se događa da dugo i uzaludno nastojimo promijeniti ono što ne možemo nadzirati, pa nepotrebno gubimo vrijeme i energiju (ne možemo se vratiti i promijeniti događaje iz prošlosti te ne možemo izravno utjecati na tuđe odluke i postupke, ali možemo nadzirati samo svoje reakcije na situacije).
• Ponekad moramo zanemariti neke činjenice kako bismo mogli pozitivno razmišljati. TOČNO! To ne znači da ih ne trebamo biti svjesni ili ih ne priznavati, nego samo da ih privremeno zanemarimo kako bismo ostali otvoreni prema novim razinama činjenica. Prihvatite ih, a zatim na kreativan način otkrivajte načine na koje je moguće krenuti dalje.
• Očekivanja koja imamo u vezi sa sobom obično ne utječu na naš sadašnji i budući uspjeh. NETOČNO! Očekivanja u vezi sa sobom u velikoj mjeri utječu na buduće uspjehe i neuspjehe (očekuj najbolje i dobit ćeš najbolje – očekuj najgore i dobit ćeš najgore). Kad očekujemo uspjeh, iz temelja mijenjamo svoje unutarnje ja, stječemo stav obilježen samopouzdanjem i ispunjen nadom, što pozitivno djeluje na događaje i osobe koje nas okružuju.
• Činjenice su važnije od stava. NETOČNO! Naš pogled na činjenice puno je važniji od samih činjenica. Ako mislite da možete nadvladati neku prepreku, to je po svoj prilici i moguće.
• Ne budemo li sami donosili odluke, drugi će ih donositi umjesto nas. TOČNO! Život je prepun mogućnosti za biranje, a kada samostalno ne donosimo odluke, često se prepuštamo na milost i nemilost drugima. Pozitivno razmišljanje omogućuje lakše donošenje odluka jer uklanja izvore neodlučnosti (strah, zabrinutost i sl).
Stavovi koji dovode do samoograničavanja
Naše ponašanje plod je naših misli (svjesnih i nesvjesnih). Svaki negativan osjećaj dovest će do negativnog djelovanja. Negativni postupci dovode do negativnih posljedica. Stoga, usmjerite se na pozitivno i bit ćete u puno boljem položaju i mentalno i emocionalno ako na situaciju reagirate promišljeno logicki i konstruktivno. Sve stavove koji samoograničavaju moguće je svesti na tri temeljne iracionalne pojave: impulzivno samoponižavanje, netolerancija te okrivljavanje i osuđivanje drugih. Ovo su neki stavovi koji nam često služe pri samoograničavanju:
. STAV: Ljudi se prema meni moraju odnositi pravedno (primjerice: ‘Ja sam joj omogućila da dobije ovaj posao, trebala bi me više poštovati i biti zahvalna’; ‘Ja sam šefu bila lojalna 15 godina, unaprijedila sam svojim radom ustanovu. Kako može Sanju imenovati u upravno vijeće?’) ČINJENICA: Svijet i ljudi u njemu često su nepravedni. Nepravdu ne možemo spriječiti, ali možemo naučiti kako na nju reagirati.
. STAV: U životu ne bih trebao imati većih neugodnosti (to je razlog zbog kojeg odustajemo od novih projekata, nastojanja ili osoba – jednostavno dižemo ruke kada stvari postanu neugodne ili bolne). Dobar primjer za to je sljedeći – partner napreduje na poslu, počinje bolje od nas zarađivati, što zahtijeva češća izbivanja zbog seminara i veći angažman na realizaciji projekata. Čini nam se da ne možemo pratiti sve te aktivnosti i odustajemo od veze, tražimo partnera nad kojim ipak dominiramo svojim znanjima i postignucima, ne želeći postojeću vezu podignuti na neku novu razinu i kvalitetu.
ČINJENICA: Napredak i pozitivni rezultati uvijek su razmjerni boli koju proživljavamo. Do najbržeg razvoja dolazi kad osjećamo najveći očaj i obeshrabrenost.
. STAV: ‘Moram postizati dobre rezultate jer inače ne vrijedim’; ‘Ne bude li sve išlo kao podmazano, ostavit ću užasan dojam’; ‘Moraju odabrati moju ideju jer inače sam propao slučaj’… ČINJENICA: Takvim osobama osjećaj zadovoljstva i sreće ovisi o rezultatima rada, sve što nije savršeno zapravo je neuspjeh, a taj dojam su si nametnuli sami zbog želje za nadmetanjem, pri čemu često sami sebe zlostavljaju mentalno i fizički ako ne ispune postavljene ciljeve.
. STAV: Ljude koji se prema meni ne odnose kako treba valja kazniti (Primjerice, ‘Napokon će dobiti što je zaslužila’; ‘Ti si kriv zbog onog što se događa’; ‘Marijana će za to platiti, pa makar ja više nikada ništa ne učinio’). ČINJENICA: Teško je procijeniti troškove nastale zbog ‘poravnavanja računa’ ili zbog osvete kad je riječ o ljudima koji su nam učinili nešto nažao. Na ogovaranja, potkopavanja tuih napora i kritiziranje ‘prijestupnikovih’ ideja trošimo previše energije koju bismo mogli usmjeriti na nešto pozitivno i konstruktivno za sebe.
. STAV: Moram dobiti što želim i onda kada želim (temelji se na dojmu o vlastitoj važnosti, potiče nestrpljivost i zahtjevnost, što u cijeloj organizaciji izaziva kaos). ČINJENICA: Ovakvo ponašanje odlika je emocionalno nezrele osobe, slabo razvijene socijalne inteligencije.
. STAV: Ne mogu utjecati na to kako se osjećam. ČINJENICA: Takav stav prikriva brojne oblike neprikladnog/neprilagođenog ponašanja: vikanje, negodovanje, vrijeđanje i sl., pozivanje na vlastitu prošlost (‘Tako sam odgojen’), etničko podrijetlo (‘Ja sam južnjak, pa sam temperamentan’) ili na neki važan događaj u životu (‘Otac me u djetinjstvu zlostavljao’) navodeći ih kao razloge zbog kojih se osoba ne može promijeniti, što nije istina. Ovakav stav može upropastiti potencijalno uspješnu karijeru (jer ljudi zaziru od bučnih, agresivnih osoba).
Sedam koraka za razvoj pozitivnog i učinkovitog djelovanja
1. Odredite situaciju.
• Definirajte problem i odredite cilj na koji ćete usmjeriti napore.
2. Što govorite samima sebi.
• Razmišljajte pozitivno jer sve što govorite sebi ključno je za odgovor na pitanje razmišljate li racionalno ili dopuštate da vas nadvladaju negativne emocije, poput zabrinutosti, straha, bijesa i sl.
3. Koji ishod priželjkujete.
• Ishod valja izraziti u mjerljivim okvirima, kvalitativno i kvantitativno (postavljanje cilja, tvrdnje, vizualiziranje), i to konkretno, mjerljivo, usmjereno na djelovanje, realistično i vremenski ograničeno.
4. Pristupite vlastitim pozitivnim odlikama.
• Optimizam, gorljivost, vjera u sebe i druge, karakternost, odvažnost, samopouzdanje odlučnost, strpljivost, staloženost i koncentriranost odlike su ponašanja osobe koja pozitivno razmišlja i pozitivno živi.
5. Mentalno iskušajte situaciju.
• Mentalnim iskušavanjem svih pojedinosti, vidova i osjećaja u vezi s onim što bi se trebalo dogoditi da biste došli do željenog ishoda unaprijedit ćete izglede za ostvarivanje cilja.
6. Stupite u akciju.
• Djelujte odmah i planski.
7. Procijenite rezultate vlastitog djelovanja na temelju ovih pitanja:
• U kojoj mjeri ste ostvarili željeni ishod?
• Što je funkcioniralo kako treba i zašto?
• Koji koraci su bili najdjelotvorniji i zašto?
• Što je moglo funkcionirati bolje?
• Što biste sljedeći put učinili drukčije?
Mr. sc. Andreja Marcetić predsjednica je Savjeta za upravljanje projektima, licencirani izmiritelj
te predsjednica Instituta za razvoj ljudskih potencijala i konzalting.
Komentari