Riječi koje život čine ljepšim

Lijepa riječ otvara sva vrata - poznata je poslovica čiju vjerodostojnost svi mi u životu imamo priliku svakodnevno sami iskušavati. I iako svi težimo harmoniji u odnosima, nažalost često zaboravljamo da komunikacija može biti bolja uz ove male i vrlo jednostavne riječi

Da jednom ljubaznom riječju ‘molim’ možemo postići više, znamo svi. No, postoje mnoge druge riječi koje i nama i drugima čine dobro. One otvaraju srca i mnoga vrata i donose više sreće u naše živote.

Hvala

Svi mi već kao djeca krećemo u život slušajući zabrane: ’Ne smiješ to dirati!’, ‘Ne trči!’, ‘Pazi, udarit ćeš se!’ U to doba normalno je da nam roditelji mnogo toga brane jer naši postupci mogu biti opasni za našu sigurnost i zdravlje. Ipak, ako slušamo samo zabrane i usmjereni smo da zamjećujemo samo loše, odrastamo u ljude koji ne znaju vidjeti ono lijepo u životu: dobre prijatelje, brižnog partnera, zdravlje obitelji… Kažete li češće ‘hvala’, umjesto da grintate, sigurno ćete zamijetiti da imate puno razloga za sreću.

Ili

Frustracija u nekoj neugodnoj situaciji često dolazi zbog toga što imamo osjećaj da nemamo izbora. Zato je važno sebi i drugima reći: ‘Uvijek imaš izbor.’ Možemo nešto napraviti ovako ili drugačije jer rješenje uvijek postoji. Takav stav, između ostalog, pali i kod djece. Ako pitate dijete hoće li odjenuti zelene ili plave hlače, odnosno date li mu izbor, dijete neće razmišljati kako nešto mora i prkositi vam, već će se usmjeriti na odabir boje koju više želi.

Mi

Ova mala, gotovo neprimjetna riječ uspijeva nešto jako veliko i prekrasno – ljudima daje osjećaj pripadanja! Ako par govori ‘mi’, bit će povezaniji, kolege na poslu osjećat će se kao tim jer neće svatko pričati o sebi i misliti samo na sebe, već će svaki član biti uključen. Svi mi imamo potrebu pripadati i biti dio neke zajednice i zato taj osjećaj pokušajte njegovati malim riječima poput ove. Naravno, ne treba je zlorabiti i primjerice odlučivati za cijelu grupu:’Mi sad idemo!’ Jasno vam je da ćete tako samo navući ljutnju.

Zašto?

Kako, gdje, tko… Tko pita, ne skita! Svima je poznata ova stara mudra izreka. Iako ćete se možda ustručavati postavljati pitanja jer mislite da ćete tako ispasti glupi (ovo se posebice odnosi na muškarce kad se izgube) – to je često samo strah. Postavljanjem pitanja, saznat ćete informacije i otvoriti put vlastitim novim kreativnim idejama. Zanimanjem za drugoga i pitanjima možete se i približiti drugima. Odgovori će vam otkriti zašto netko nešto radi, zašto baš na taj način to radi i time će i vama biti lakše u odnosu s tom osobom.

I

‘Rado bih išla u kino, ali nemam vremena.’ Kad to tako izgovorite, tada želja da idete u kino više nema nikakve šanse. Nažalost, potpuno je jasno da nećete moći u kino. No zamijenite li suprotan veznik ‘ali’ sastavnim veznikom ‘i’ – značenje se mijenja. Obje rečenice odjednom imaju jednaku težinu i šansu da se ostvare. Osim toga, riječ ‘i’ odmah usmjerava naš mozak na traženje rješenja – na kraju ćete možda još i uspjeti naći vremena za kino.

Da! Ne!

Tko jasno govori što želi i što ne želi, olakšava drugima funkcioniranje jer je jasno što se od vas može očekivati. Jasnim stavom i sebi činite dobro. Doduše, konkretno ‘ne’ može u datom trenutku biti silno razočaravajuće, ali je istinito! A jasno ‘da’ jednostavno izaziva sreću i kod drugih i kod vas samih. A što kad se čovjek ne može odlučiti? Tada će vam kruženje poput mačka oko vruće kaše vrlo malo pomoći. Bolje je i tada dati jasan odgovor:’Ne, to ne mogu tako brzo odlučiti.’ Ili pozitivno: ’Da, o tome ću razmisliti.’

Komentari