S konfliktima moramo svakodnevno živjeti te je dobro znati kako se prilagoditi, kako bi se proces rješavanja odvijao sa što manje komplikacija
Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe. Čak i oni najmanji mogu prerasti u velike probleme, ako se s njima ne suočimo.
Uzroke za konflikte najviše puta pronalazimo u lošoj komunikaciji. Nerazumijevanje različitih stilova komuniciranja ili čak nesposobnost, odnosno nespremnost komuniciranja može voditi do konflikata, koji za sobom povuku nemotiviranosti i smanjenje motivacije i u ljubavnom odnosu ali i kod zaposlenih. Značajni uzroci konflikata se odnose na stavove odnosno vrijednosti, ili pak na osobne karakteristike upletenih. Do takvih konflikata često dolazi npr. kada postoji generacijski jaz među upletenim stranama. Uzroke možemo tražiti i u rivalitetu, prije svega se to povezuje s radnom sredinom, a posebno tada kad se radi o nagrađivanju za individualnu produktivnost.
Kako rješavamo konflikte?
Prema Thomasu i Kilmannu postoji pet načina rješavanja:
- Nadvlađivanje. Ovaj je način usmjeren u ‘nadvlađivanje’ drugih upletenih, spremni smo napraviti sve kako bi iz konflikta izašli kao pobjednici, bez obzira da li se radi o obrani svojih prava ili stavova ili pak jednostavno samo o pobjedi.
- Dogovaranje. Kod ovog načina svi upleteni sudjeluju u traženju rješenja, koje će potpuno zadovoljiti sve strane i obično uključuje produbljeno istraživanje skrivenih problema, koji su doveli do samog konflikta.
- Kompromis. Potražimo praktično i direktno rješenje problema, pri čemu se svi upleteni moraju djelomično odreći svojih interesa.
- Izbjegavanje. Jednostavno izbjegnemo konflikt, odnosno njegovo rješavanje odgodimo.
- Prilagođavanje. Kod načina prilagođavanja pojedinac se odriče svojim interesima s ciljem da bi udovoljio interesima drugih.
Izvor: SHE.hr
Komentari