Svi to znamo – postoje stvari, ljudi i situacije koje nas iscrpljuju, umaraju i time sprječavaju da napredujemo, razvijamo se i izrazimo svoje talente. No, unatoč tome, možemo naučiti kako iz svake situacije izvući najviše
IZBJEGAVAJTE NEGATIVNE LJUDE I ‘GOMILANJE’ PRIJATELJA
Naravno da trebate biti tu za prijatelje kad su u nevolji. Vaš zadatak je da ih poslušate, pokušate razumjeti i pomognete koliko možete. Možda će vam to biti naporno i teško u određenom trenutku, no dugoročno će vam donijeti pozitivne osjećaje jer ste nekome pomogli. Ipak, postoje ljudi koji stalno traže pažnju, a sami konstantno negativno govore, imaju potrebu pričati vam o nesrećama, bolestima i ružnim stvarima. Ne dopustite da takvi zlorabe vaše vrijeme jer ćete se s njima osjećati kao kanta za smeće. Ne odvojite li se od takvih ljudi, doći će trenutak kad će iscrpiti svu vašu energiju i nećete je imati ni za sebe ni za druge.
Danas su mnogi skloni ‘gomilati’ prijatelje oko sebe – svi oni, osim što donose radost (jer prijateljstvo je važan faktor sreće!), ujedno i crpe energiju. Premalo je vremena u danu da bi baš sa svima mogli održavati (kvalitetna) prijateljstva. A danas se rado govori o prijateljima.
Tako, primjerice, znamo reći da smo okrugli rođendan proslavili s 40 ‘prijatelja’. Ili pak da smo se za vikend s većim društvom spontano okupili i roštiljali. Svi koji tako nešto čuju, lako mogu osjetiti zavist. No koliko su prijateljstva u takvim velikim društvima zapravo bliska? Teško je zamisliti da svi oni razgovaraju o posve intimnim temama. Za to nam je potreban doista blizak i dobar prijatelj. A takvih, prema rezultatima različitih studija, imamo najviše pet ili šest. Njima treba pribrojiti u prosjeku još 15 dobrih prijatelja. Svi oni koji se neprekidno okružuju ljudima i cijelo vrijeme razgovaraju s drugima, u određenom trenutku prestanu čuti svoj unutarnji glas i izgube kontakt sa sobom, upozoravaju stručnjaci, a time se gubi sposobnost održavanja istinskih prijateljstava. Kvaliteta, a ne količina, ono je što ispunjava život. Socijalni kontakti i prijateljstvo zapravo su dvije potpuno različite stvari, no ti se termini često miješaju. Jedan od primjera je Facebook. Tamo se sve osobe s kojima smo umreženi označavaju kao prijatelji. Među njima su i oni koje nikada nismo vidjeli. Korisnici Facebooka u prosjeku imaju čak 342 takva prijatelja.
ODRŽITE OBEĆANJA
Obećanje se lako izgovara, ali ga je katkad teško održati. Ako ga ne održite, opterećuje vas, ali i odnos s ljudima koje ste iznevjerili. Sve skupa košta vas previše energije. Izbjegnite takvo ponašanje tako što ćete se držati dva pravila. Obećajte samo ono što ćete sigurno moći ispuniti, a ako vam se dogodi da obećanje ipak ne možete nikako održati, nemojte šutjeti, već se ispričajte i potrudite se oko odnosa.
PRIPAZITE NA RED
Kad konstantno nešto tražite, jer ne znate gdje vam je, odnosno jer nije na svojem mjestu, to nervira i troši energiju. No, nered je opasan zbog još jednog razloga. Kad je nered i stvari leže posvuda, naš je mozak napet te ne razlučuje bitno od nebitnog. U takvim uvjetima teško je održati koncentraciju na visini. Nadalje, kad je vaš životni prostor ispunjen neredom, sprječavate da u život uđe išta novo. Misli vam se vraćaju u prošlost i osjećate kako ste utonuli u probleme koji vas progone. Skloniji ste osvrtati se unatrag nego gledati naprijed u život. Sve što je zanemareno, zaboravljeno, neželjeno ili se ne koristi izazvat će usporavanje i stagnaciju energije u domu, a vi ćete imati osjećaj da se vaš život ne pomiče s mjesta. Takav vam nered crpi energiju, no kad se riješite svega što za vas nema stvarno značenje niti važnost, osjećat ćete se tjelesno, umno i duhovno laganijima. Nered može blokirati ljudsko tijelo: statistike kažu da neuredni ljudi ne vježbaju, pate od zatvora, imaju nečist ten, a u očima im nema živosti. Vrijeme je da to promijenite…
PODMIRITE DUGOVE
Često smo skloni ignorirati dugove ili stvari koje nismo vratili. Lakše je sve to gurnuti pod tepih, što trenutno donosi olakšanje. No neriješene stvari stalno izviru odnekud, vrzmaju nam se po glavi i samo nas opterećuju i koštaju energije. Poput kamenčića u cipeli – nije da sve to neizdrživo boli, ali je beskrajno iritantno. Prezaduženost ima ozbiljne posljedice na zdravlje pogođenih osoba jer narušava njihovu psihičku stabilnost i stvara osjećaj krize, zabrinutosti, straha, frustracije i napetosti. Prezadužene osobe često imaju slabu kvalitetu zdravlja, pate od stalnog osjećaja iscrpljenosti i mnogo više od cjelokupne populacije trpe od tjelesnih bolova. Uslijed pogoršanja zdravstvenog stanja pogođenih osoba nastaju i značajni troškovi koji se mogu razvrstati u izravne (liječenje, boravak u bolnici, lijekovi) i neizravne troškove (smanjenje produktivnosti, odsustvo zbog bolovanja, troškovi dugotrajnog liječenja i rehabilitacije te prijevremeno umirovljenje). Dugove bi trebalo što je prije moguće podmiriti. Prvi korak u rješavanju prezaduženosti je priznanje da ne možete više redovito vraćati svoje dugove, a onda napravite plan kojim tempom i redom ih vraćati. Možda je najbolje krenuti od onog najmanjeg duga, jer kad s popisa skinete barem jedan, dobit ćete vjetar u leđa. Kupujte samo ono što vam je neophodno za život. Uštedjet ćete novac i poštedjeti se ljutnje i neizvjesnosti.
PREISPITAJTE PRIORITETE
Nije dobro prisiljavati se raditi nešto što ne volimo, no jednako tako trebali bismo se preispitati, tj. razmisliti o tome ulažemo li dovoljno energije u ono što nas stvarno veseli i što su naši prioriteti. Mi žene sklone smo na sebe navaliti gomilu obveza, pa nije ni čudo što smo iscrpljene. Iako će većina žena kao prioritet broj 1 u životu staviti obitelj, posljednje vrijeme među ženama je – stjecajem okolnosti, zbog straha za egzistenciju, ali i kao svojevrstan ‘bijeg’ – prisutna i ovisnost o poslu. Naime, sve više žena jednostavno ne zna funkcionirati izvan posla; one neprestano razmišljaju o onome što još trebaju obaviti na poslu i sretne su jedino kad rade. Danas je život takav da ljudi misle kako ne smiju izgubiti dobar posao ili nazadovati, da moraju stalno biti na raspolaganju poslodavcu i sve više raditi. Sami sebe uvjeravaju da su zadovoljni onim što su postigli, da vole svoj posao i žurbu, strku, obveze. Počinju vjerovati da su nezamjenjivi. Nakon nekog, ne baš dugog vremena, osoba uopće nije svjesna da je postala ovisna o takvom načinu života. A dugotrajan stres i pretjeran rad, uz zanemarivanje drugih potreba, dovodi do psihičkih, a s vremenom i fizičkih bolesti. Zato ponekad recite ‘ne’ i ‘stanite na loptu.
PRIHVATITE ONO ŠTO SE NE MOŽE PROMIJENITI
Ništa nije tako iscrpljujuće kao borba protiv stvari koje su nepromjenjive. Danas se propagira ideja da se sve može, samo ako se dovoljno potrudimo. Istina je da to nije istina. Neke stvari ipak nećete moći promijeniti, pa što ih prije prihvatite kao dio svoje realnosti, bit će vam lakše. Znanstvenici su složni oko sljedećeg: sreća u smislu zadovoljstva životom je puno manje povezana s okolnostima (imati sreće u životu), nego što se to često misli. Nije toliko važno to što nam se događa, nego način na koji mi to doživljavamo. Ako svaki problem odmah shvatimo kao veliku nepravdu koja se događa samo nama, nećemo imati snage suočiti se s problemom i riješiti ga.
RJEŠAVAJTE PROBLEME
konflikte situacije i probleme najradije bismo izbjegli, no kao i dugove, najbolje ih je riješiti što prije. Stalno razmišljanje o tome kako nešto moramo riješiti, ali nemamo snage ili živaca za to, samo nas dodatno iscrpljuje. Prvi korak je suočiti se s problemom. Najvažnije je pronaći način kako izaći iz ustaljenih okvira koji nas priječe da se uhvatimo u koštac s problemom. Kad promotrite situaciju u kojoj ste se našli i osvijestite uzroke koji su doveli do problema, idući korak je postavljanje ciljeva i pronalaženje strategije rješavanja problema. Nije svaki problem onakav kakvim se čini: s vremenskim odmakom mnogi ljudi shvate da im se problematična situacija u kojoj su se našli bila izazov koji im je pomogao da nešto ostvare, spoznaju ili nauče. Također, kad se uhvatimo u koštac s problemom koji nas je dugo mučio, to može djelovati oslobađajuće i terapeutski – i to bez obzira na ishod.
NAUČITE OPROSTITI
Kad smo na nekoga ljuti, smišljamo kako ćemo ga kazniti, no pritom tim mislima kažnjavamo sebe. Ljutnja je najveći kradljivac energije. Oprostiti ne znači odobriti nešto, već otpustiti i riješiti se opterećenja. Opraštanje je jedini način da se riješite svih negativnih emocija koje ste nakupili u sebi (osobito ljutnje) te krenete dalje. Sve dok nosite težak emocionalni teret u sebi, nećete biti sposobni graditi kvalitetne odnose s drugima. Gorčina prije svega ‘truje’ vaš osobni život. Također, mudro je zapitati jeste li sami doprinijeli situaciji u kojoj se nalazite te pokušati preuzeti svoj dio krivnje. Oprostiti nije jednostavno, za to vam prije svega treba jaka unutarnja snaga, ali i spuštanje ‘letvice’ očekivanja. Ponekad mi sami previše očekujemo od drugih, pa smo povrijeđeni kad stvari nisu onakve kakve bismo željeli da jesu. Za promjenu, okrenite se sebi i spoznaji da snagom vlastitog duha (a on je snažan kad je oslobođen negativnosti!) možete ići naprijed.
Komentari