Jeste li karijeristica ili obiteljska žena? Ili sve to? Većina žena danas se ne zadovoljava jednom ulogom, no balansiranje između mnogobrojnih obaveza koje nam nameće multitasking često vodi do nezadovoljstva. Kako pronaći zdravu ravnotežu između unutarnjeg zadovoljstva i očekivanja koja drugi imaju od nas?
Kad se kaže da je netko uspješan poslovni čovjek, mnogi odmah u glavi imaju sliku muškarca, najčešće u srednjim godinama. Iako je u poslovnom svijetu na vodećim pozicijama još uvijek više muškaraca nego žena, taj se trend s godinama sve više mijenja. Kad je 2009. Amerikanka Elinor Ostrom dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju, počelo se intenzivnije govoriti o ulozi žena u poduzetništvu i menadžmentu. Iz rezultata istraživanja, koje je objavio časopis The Economist, vidljiv je ženski potencijal u obrazovanju, jer djevojčice danas u školi postižu bolje rezultate od dječaka te veći broj žena završava i fakultete. U SAD-u na svakih 100 muškaraca koji se upišu na fakultet dolazi 140 žena, a u Švedskoj ih je čak 150. Osim toga, poslodavci žene opisuju kao odane, uspješnije u komunikaciji, poslušnije, sklonije timskom radu; one više razmišljaju i brinu se o međuljudskim odnosima na poslu… Sve su to prednosti zbog kojih broj žena na rukovodećim pozicijama rapidno raste. Istraživanja pokazuju da su žene proaktivnije u vremenu promjena, da žele učiti od drugih žena i više se brinu o međuljudskim odnosima na poslu, što je posebno važno za upravljanje ljudskim potencijalima.
Žene se uglavnom bolje nose s emocijama, bolje obrađuju informacije o izrazima lica i neverbalnom ponašanju te imaju veću sposobnosti sagledavanja cjeline, a ne samo pojedinih sastavnih dijelova. Ženski mozak percipira brojne vrste informacija – osjećaje, neverbalnu komunikaciju, estetiku – i stvara veze među njima. Za razliku od ženskog, muški mozak selektira i slaže informacije logično, linearno i fokusirano. Navedene osobine žena utječu na njihovo ponašanje u poslovanju i odnosima među kolegama.
Položaj žena razlikuje se od države do države. U Japanu, primjerice, još uvijek ima pet puta više poduzetnika nego poduzetnica. Rušenje stereotipa o ženama u poslovanju najbrže se odvija u Europi. Ipak, većina ljudi još uvijek percipira obiteljske obaveze i bračnu vezu kao nedostatak kod zaposlenih žena. U našem društvu očito još postoji stereotip da majka ima dominantnu ulogu u odgoju djece. Hrvatsko istraživanje pokazalo je i to da građanima nije važno kojeg su spola njihovi nadređeni, ali ni suradnici te da uspješnu ženu određuju dobar posao i plaća (to smatra 21,9 posto ispitanika), suprug (15,5 posto), status i funkcija u tvrtki (15,2 posto), a ponajviše djeca. Iz svega navedenog vidljivo je da su u nas na cijeni tradicionalne vrijednosti, pa se ženski uspjeh smatra potpunim tek ako se osoba uspjela dokazati i kao uzorna žena i majka, a ne samo kroz posao.
Komentari