Kao što dijete ima potrebu za hranom i ljubavlju ima potrebu i za igrom, za kretanjem, a nezadovoljenje bilo koje od tih potreba može biti štetno za psihofizički, emocionalni ili socijalni razvoj djeteta.
Period između rođenja i treće godine života je vrlo produktivan za razvoj motoričkih i kognitivnih sposobnosti, a vrlo je zanemaren zbog općeprihvaćenog mišljenja kako nije dobro ili zdravo prerano opterećivati djecu usvajanjem novih znanja. U periodu između rođenja i treće godine mozak je sposoban zapamtiti iskustva efikasnije nego što će to biti sposoban u kasnijim fazama razvoja. Razdoblje do sedme godine života vrijeme je najintenzivnijeg razvoja mozga. Razvoj djece je dinamičan proces i ako u tom razdoblju dijete ima široku stimulaciju razviti će više funkcija i sposobnosti. Upravo zato, važno je raznim razvojnim igrama potaknuti razvoj motoričkih i kognitivnih sposobnosti, utjecati na razvoj refleksa i sinapsi, djelovati na razvoj vidnog, slušnog i govornog sustava, potaknuti buđenje svijesti o tijelu. Djetetov mozak stalno prima informacije o položajima i kretnjama, pa tako i nesvjesno dijete vježba cijeli dan. Puno ‘sitnih problema’ rješava se igrom. Kod djece su kontinuirano vidljive promjene u svim aspektima razvoja u motoričkom, psihičkom i emocionalnom razvoju. Stoga je bitno shvatiti da su one nedjeljive, odnosno usko povezane i međusobno utječu jedna na drugu. Tek nakon što su osigurani uvjeti za siguran rast i razvoj djeteta u kojem se mogu usaditi temeljne vrijednosti možemo govoriti o zdravom okruženju u kojem se može djelovati i utjecati na djetetov razvoj.
U djetinjstvu se igra i učenje isprepliću pa je igra oblik i sredstvo odgoja djeteta. Dijete se započinje igrati već u dojenačkoj dobi. U tom razdoblju igra je funkcionalna i sastoji se od jednostavnih mišićnih pokreta koji se ponavljaju, bilo da dijete pri tome koristi ili ne koristi neke predmete. Zvečke, povlačenje igračke koje sviraju, bacanje predmeta na pod te na taj način upoznaju svoje tijelo i svijet oko sebe. Funkcionalna igra je vrsta igre u kojoj dijete nešto koristi ili isprobava i tako razvija svoje sposobnosti (funkcije), istodobno kroz igru i vježba. Skače gore-dolje, lopta se, vrti se u krug, trči, provlači se- aktivni su svi mišići od prstiju na nogama do vratnih mišića. Igra je najizrazitiji oblik dječje aktivnosti, spontana je i dobrovoljna, a njen značaj leži u fizičkom, spoznajnom i socijalno-emocionalnom razvoju djeteta. U igri se izražavaju radoznalost, osjetljivost, fizička aktivnost i potreba za suradnjom i zajedništvom.
U velikoj mjeri igrom dijete razvija intelektualne sposobnosti, apstraktno mišljenje, logičko zaključivanje. Neizostavno je spomenuti tjelesnu aktivnost kao jedan od elemenata igre. Dijete u svom razvojnom slijedu postupno mijenja vanjsku aktivnost od neusmjerenih neodređenih pokreta k organiziranim i preciznim mišićnim pokretima i reakcijama.
Brojna iskustva i spoznaje sve više govore o važnosti kretanja kod djece i dobrobitima vježbanja: jačanje kostiju, reguliranje tjelesne težine, smanjenje srčano-žilnih rizika i unapređenje psihosociološkog statusa. Mnoga znanstvena istraživanja govore o unapređenju živčano-mišićnih kvaliteta djece koja su fizički aktivnija. Prema statističkim podacima oko 400 milijuna odraslih ljudi u Europi ima problema s povećanom tjelesnom masom. Hrvati su na europskoj listi na petom mjestu, što je pokazatelj da je pretilost česta pojava i kod nas. Ono što je zabrinjavajuće da danas velik broj zdravstvenih problema ne zaobilazi ni djecu od najranije dobi. Ipak, pohvalno je da je sve više programa vezanih uz uključivanje djece predškolske dobi u organizirani sustav tjelesnog vježbanja. Važno je napomenuti da je programe vježbanja za djecu potrebno prilagoditi sposobnostima i interesu djece s obzirom na dob i razvonji karakter i put. Neprikladano vježbanje može izazvati ozljeđivanje i mekih tkiva kod djece. Iako se ozljede tijekom vježbanja događaju, taj rizik može biti minimiziran adekvatnim stručnim nadzorom, odgovarajućim i primjerenim programom treninga i pažljivim odabirom opreme. Vježbanje ne smije negativno utjecati na rast, hormonalni status i općenito na proces sazrijevanja.
Pitanje koje se često postavlja- kada je pravo vrijeme usmjeriti dijete u sport? Pitanje se najčešće upućuje sportskim liječnicima, trenerima i fizioterapeutima. Ako se vježbanje promatra kao sredstvo da se kod djeteta unaprijede njegova tjelesna obilježja te da ga se udalji od potencijalnih ozljeda i zdravstvenih problema, vježbanje, uz obvezatno stručno vodstvo može početi već u predškolskoj dobi. Vježbe trebaju biti u svemu prilagođene bio-psiho-sociološkim karakteristikama djece.
Twinkle Spa Centar dio je renomirane Poliklinike Ribnjak i objedinjuje zdravstvene, medicinske i estetske usluge, te usluge lifecoachinga prilagođene trudničkom i postporođajnom periodu. Twinkle Spa obuhvaća redovite konzultacije s liječnikom, snimanje dječjih kukova, analize hoda, usluge fizioterapeuta-grupni i individualni treninzi u trudnoći, praćenje trudnoće i napretka vježbanja uz pomoć pulsmetra i aplikacija, opuštajuće masaže, individualne vježbe za mame i bebe, pa sve do beauty i estetskih tretmana prilagođenima trudnicama i mamama.